Predstavnici penzionera u Mostaru, ali i FBiH za Bljesak kažu da je usklađivanje penzija za ovu kategoriju jednostavno nedovoljno. Također, mišljenja su i da su ”povećanja” bila veća za vrijeme Vlade Fadila Novalića.
”Dok je Novalić bio premijer imali smo veće povećanje mirovina, prošle godine to je bilo oko 21%, pretprošle slično. Teško ćemo mi taj nivo dosegnuti”, rekao je za Bljesak.info Izet Šehić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Mostar govoreći o akontativnom usklađivanju penzija u FBiH.
”Nedovoljno”
S njim se slaže i Tomislav Primorac iz Udruge umirovljenika Neretva iz Mostara.
“Prošle godine kad se sve sabere, mirovine su bile uvećane za preko 20,1 posto. Moramo se složiti da je prošla Vlada imala bolji senzibilitet za najugroženije. To nam podaci trenutačno pokazuju”, rekao je Primorac.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH napominje da je ”povećanje u januaru” zapravo ”zakonsko usklađivanje penzija, s dva osnovna faktora, a to su BDP i indeks potrošačke korpe”.
”Ovo je nedovoljno naravno, jer ta dva parametra ove godine nam ne idu na ruku, nije to produkt nerada ove postojeće Vlade ili rada prošle Vlade. Nije nam BDP išao na ruku, to je bilo oko 6,2%. Isto je s indeksom rasta potrošačkih cijena, i kada se to zbroji i podijeli s dva – dobijete oko 6%. Na kraju su oni (Vlada FBiH op.a.) odlučili da to bude 5%”, kazao je Mehić u razgovoru za Bljesak.
Evidentna neusklađenost
Primorac je rekao da su uvećanu penziju za januar primili 5. februara, ali da je evidentna neusklađenost, obzirom da je minimalna penzija porasla za 25 KM, a najviša za oko 130 maraka.
”Najniža mirovina je porasla na 565 KM, a bila je 538 KM. Zagarantirana sada iznosi 674, a iznosila je 642 KM. Prosječna je 709, a bila je 635 KM, a najviša mirovina sada iznosi 2750 KM, dok je prije bila 2626 KM”, pojasnio je Primorac.
U razgovoru napominje i da je najviše penzionera s najnižom penzijom, preko 60 posto i to ”povećanje” ne znači skoro ništa.
Izet Šehić kaže i da bi zakonski, penzioneri imali pravo na još jedno izvanredno usklađivanje penzija, ali u tom slučaju rast BDP-a mora biti veći od 3%, što nažalost nije slučaj.
”I ovo redovno povećanje u aprilu nije dovoljno. Parametri od prošle godine za nas su bili nepovoljni i zato mi tražimo način kako da se penzionerima pomogne”, dodao je Redžo Mehić iz Saveza penzionera FBiH.
Šta sve ide u BDP?
Šehić kaže i da je ”problem što se u BDP računa sve, od igle do lokomotive, sve se stavlja u isti koš, ne samo osnovni prehrambeni artikli i potrepštine.”
Iz Udruge umirovljenika Neretva napominju i da krovna organizacija penzionera u FBiH traži 13. penziju, ali se ”boje da od toga neće biti ništa.”
”Što se tiče 13. penzije, to može biti u vidu neke adekvatne novčane pomoći. No, o tome bi trebao razmišljati nositelj osiguranja, a to je Vlada FBiH. I tu treba vidjeti, odnosno napraviti studiju je li potrebno svim penzionerima davati istu sumu i na isti način, jer imamo najviše ovih s najnižim mirovinama, njih preko 60 posto”, istaknuo je predsjednik Saveza penzionera FBiH.
Napominje i da će njihov stav biti, da to ne bude isti iznos za sve penzionere.
”Oni koji imaju najmanje penzije, da se njima dodijeli najveća novčana pomoć. Mi moramo argumentima braniti svoje zahtjeve, zatražili smo sastanak s predstavnicima Vlade FBiH”, naveo je Mehić.
Sastanak s Vladom FBiH?
U razgovoru za Bljesak dodao je i kako već imaju informaciju da je federalni premijer naredio Ministarstvu rada i socijalne politike da organiziraju sastanak s predstavnicima penzionera, te da se potom o ishodima sastanka informira premijer.
”Ako ne bude razumijevanja i volje za pronalaskom rješenja, onda ćemo biti prinuđeni da posegnemo za ozbiljnijim potezima, o kojima sad ne bih govorio”, kazao je Redžo Mehić.
Izet Šehić iz Udruženja penzionera Mostar govoreći o tome kako žive penzioneri u Mostaru, kaže – kao i u ostatku zemlje, teško, u rangu preživljavanja.
”Teško s 560 KM, cijene divljaju, rastu na dnevnoj bazi. Naše udruženje trenutno radi pripreme za upis za ogrjev, imamo povoljnije ogrjev. Radimo s tri poduzeća, i mogu platiti na 10 rata. Podijelili smo 1440 paketa prehrambenih artikala, preko 500 pakovanja pelena – sve je to neki vid pomoći. Imamo ljude na terenu koji vrše obilazak naših bolesnih članova”, rekao je za Bljesak.info Šehić ističući na koje načine se nastoji pomoći penzionerima.
Svi predstavnici penzionera se slažu i da bilo kakva kratkoročna pomoć ovoj kategoriji stanovništva ne bi značila mnogo, jer sve što ne ide na postotak penzije – njima ne znači ništa.