Geopolitičke napetosti diljem svijeta svakodnevno utječu na naše život i dok se otvoreno pitamo što će se sljedeće dogoditi, odakle će udariti novi udarac velika većina nas zaboravlja na to da se ono na kopnu itekako utječe na ono što se zbiva u more. U ovom slučaju nije riječ o ekologiji, već o podmorskim komunikacijskim kabelima zbog kojih bi u slučaju sabotaže mogli utihnuti dijelovi svijeta.
Dva podmorska kabela u Baltičkom moru oštećena su 17. i 18. studenog ove godine u incidentu koji je njemački ministar obrane Boris Pistorius kao “vjerojatnu sabotažu”, dok je švedska policija navela je kako je kineski teretni brod Yi Peng 3, koji je bio u blizini kabela kada su oštećeni, predmet njihovog interesa.
Telekomunikacijski kabel od 1.170 km između Finske i Njemačke prekinut je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, dok je internetska veza od 218 km između Litve i švedskog otoka Gotland prestala raditi u nedjelju, piše BBC.
Njemačka i Finska također su u ponedjeljak izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog prekida komunikacijskog kabela C-Lion1, upozoravajući da je sigurnost Europe ugrožena ruskim ratom, “ali i hibridnim ratovanjem zlonamjernih aktera”. Finska tvrtka za telekomunikacije i kibernetičku sigurnost Cinia rekla je da je njezin kabel možda presjekla “vanjska sila”. “Ovakvi lomovi se ne događaju u ovim vodama bez vanjskog utjecaja”, rekao je glasnogovornik lokalnim medijima.
Nevjerojatno važno
Iako geopolitička pozadina trenutne prijetnje podmorskim kabelima je ruska invazija na Ukrajinu, kinesko ponašanje prema Tajvanu i rat u Izraelu i Gazi, no oni su oduvijek bili očita meta. I s razlogom.
Naime, ti kabeli imaju nose 99% međunarodnog telekomunikacijskog prometa za osobne, poslovne i vladine potrebe, s 530 podmorskih kabelskih sustava u funkciji diljem svijeta, koji se protežu na više od 850.000 milja. Oni olakšavaju trilijune dolara vrijedne financijske transakcije dnevno, prenose osjetljive vladine komunikacije, omogućuju telefonske pozive i prenose podatke putem interneta.
Dr. Sidharth Kaushal kaže da su podmorski kabeli od ključne važnosti za globalno gospodarstvo te su od interesa svake države koja želi izazvati probleme. “Kad pogledate količinu globalnih podataka koji prolaze kroz ove kabele, posljedice trajne štete mogu biti prilično značajne,” kaže Kaushal, inače viši istraživač na Kraljevskom institutu za usluge u obranu, navodi the Guardian.
S obzirom na to da na morskom dnu postoji ogromna količina kablova, napad koji bi bio istinski štetan podrazumijevao bi da to traje neko vrijeme i moralo bi biti vrlo javno. No, prednost napada kao što je bio u Baltičkom moru je u tome što se sabotaža može poricati, navodi Kaushal. On pak napominje kako iza napada stoji ekonomska prijetnja koja itekako može poslati “jaku diplomatsku poruku”.
Špijunska drama
Među povjerljivim dokumentima koje je objavio zviždač Edward Snowden bili su dokazi prema kojima su vodeće telekomunikacijske tvrtke dale britanskoj obavještajnoj agenciji GCHQ pristup podmorskim kabelima. Pomorski kablovi su od značajnog interesa i za Rusiju. Američka tvrtka za cybersigurnost Recorded Future navela je svojem izvještaju prošle godine da Rusija pažljivo prati podmorske kabelske sustave.
“Rusija, željna nanijeti bol zapadu zbog njegove potpore Ukrajini, pokazala je povećani interes za mapiranje podmorskog kabelskog sustava, vrlo vjerojatno radi potencijalne sabotaže ili ometanja,” navodi se u izvještaju.
Ugledni američki medij New York Times izvijestio je 2015. godine da su ruski brodovi “agresivno” operirali u blizini podmorskih kabela od Sjevernog mora do sjeveroistočne Azije.
I Kina baca oko
Međutim, nije samo Rusija pod sumnjom. I Kina je pokazala da su joj pomorski kablovi od itekakvog interesa. Tajvanske vlasti objavile su da su strani brodovi u 36 incidenata od 2019. godine, od čega je 12 zabilježeno prošle, oštetili kablove koji povezuju Tajvan sa njihovim otocima.
Dva kabela koja povezuju Tajvan s njegovim vanjskim otocima Matsu bila su oštećena unutar nekoliko dana jedan od drugoga kineskim ribarskim brodom i kineskim teretnim brodom, zbog čega su imali sporiji internet i prekidali su im telefonskih poziva, što je jedan analitičar opisao kao pripremu za “nevidljivu blokadu” Tajvana.
Firma Recorded Future također je primijetila da su kineske državne ili povezane tvrtke tražile veći udio u globalnoj mreži podmorskih kabela, što, prema njihovim tvrdnjama, “gotovo sigurno povećava sposobnost Kine da manipulira, nadzire i ometa globalne tokove podataka”.
Kako ‘srediti kabel’
Record Future navodi kako svake godine zabilježe više od 100 kvarova na pomorskim kablovima, koje se definira kao incidente u slučaju da su kablovi oštećeni ili potpuno presječeni. Velika većina tih incidenata je slučajna, uzrokovala ili mrežama za vuču ili brodovima koji vuku svoje sidro. U jednom slučaju, do oštećenja je došlo zbog vulkanske erupcije uz obalu Tonge, države u Oceaniji.
“Da bi se kabeli presjekli namjerno, većina zlonamjernih agenata koristit će iste metode kao i za slučajni prekid: sidro ili drugi zahvat na kraju užeta ili lanca,” izjavio je Howard Kidorf, izvršni partner u Pioneer Consultingu, tvrtki koja savjetuje na području podmorskih kabelskih mreža, kaže da se čelično omotani kabeli mogu prilično lako presjeći ako zlonamjerni akteri žele izazvati štetu.
Popravci kabela mogu biti skupi i dugotrajni. Naime, podmorski kabel košta oko 40.000 dolara po milji (1,6 km, o.a) dok novi transatlantski kabel košta između 200 milijuna i 250 milijuna dolara, objašnjava istraživačkoj grupi Dgtl Infra. Na najdubljoj točki, transatlantski kabeli dosežu oko 4.000 metara.