Podaci objavljeni u “Kronen Zeitungu” potaknuli su novu raspravu tijekom vikenda. Opet je riječ o izbjeglicama, onima koji imaju pravo na azil, nezaposlenosti – i saveznoj prijestolnici Beču.
Čim nekome bude priznat status izbjeglice ili osobe s pravom na supsidijarnu zaštitu, može slobodno izabrati mjesto stanovanja. Zbog većih socijalnih davanja i puno veće zajednice ljudi koji dolaze iz iste zemlje najčešće se bira Beč.
Pogleda li se raspodjela nezaposlenih ili na obuci onih koji imaju pravo na azil i supsidijarnu zaštitu, vidi se, prema podacima “Krone”, da ih impresivnih 74,4 posto živi u Beču. Slijedi Štajerska sa 6,1 posto, zatim Gornja Austrija sa 6,0 i Donja Austrija sa 4,2 posto. Posljednje je Gradišće s 0,4 posto.
Beč trenutačno mora pokriti 72 posto nacionalnih troškova za minimalni dohodak. Brojke “Profila” pokazale su prije nekoliko mjeseci da i udio izbjeglica u ukupnom broju nezaposlenih jako varira. U travnju je u Beču iznosio 21,8 posto, a u Gradišću samo 1,8 posto. Uskoro bi svaka četvrta nezaposlena osoba u Beču mogla biti izbjeglica.
Okolnost koja posebno ljuti čelnika bečkog FPÖ-a Dominika Neppa:
“Gradonačelnik SPÖ-a Michael Ludwig učinio je Beč magnetom za socijalne tražitelje azila.” U tom kontekstu Nepp spominje i slučaj koji je otkrio “Heute” velike obitelji koja mjesečno prima 4600 eura od socijalnih davanja. “Nije ni čudo” da sve više ljudi dolazi u Beč kada im Ludwig služi “med i mlijeko”.
“Ova politika je sprdnja za sve vrijedne Bečane koji moraju financirati te troškove”, nastavio je Nepp. Ako čelnik FPÖ-a bude izabran za gradonačelnika, minimalno osiguranje bit će dostupno samo građanima Austrije.