Zoran Kesić ismijao Vučićevu izjavu o Dodiku i skrivenom broju
Zoran Kesić, autor i voditelj popularne emisije 24 minuta, na svoj prepoznatljiv satirični način u posljednjoj emisiji obradio je govor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s mitinga SNS-a, na kojem je izjavio da je Milorad Dodik jedini skriveni broj na koji se javlja.
Vučić je na mitingu, održanom na Sretenje u Sremskoj Mitrovici, govorio o svom odnosu s Dodikom. U jednom trenutku, u svom prepoznatljivom emotivnom stilu, otkrio je kako prepoznaje kad ga Dodik zove.
„Pošto on voli da krije onaj telefon, i kad god ja vidim da je sakriven broj telefona, ja znam da je Mile. Izađem, pa se javim, jer se na druge te sakrivene nikom ni ne javljam,“ rekao je Vučić.
Kesić nije propustio priliku da ovu izjavu obradi u svom duhovitom maniru.
„Jesmo li rekli da će biti cirkus? Ovakvi samo igraju, a ovaj i pjeva. Nakon ove onomatopeje bolnog jauka umirućeg muflona, primijećen je veliki broj posjetilaca koncerta koji su bili u fazonu: ‘Gdje mogu da vratim onih 3 hiljade dinara, nije vrijedno ovoga’. Čak i onaj ortak od 300 dindži kaže: ‘Gdje si me ovo bre doveo, čak i Karleuša bolje pjeva od ovog lika’,“ rekao je Kesić, izazvavši smijeh publike.
Za kraj, dodao je još jedan komičan momenat – u studiju mu je „zazvonio“ telefon sa skrivenog broja, što je izazvalo dodatne salve smijeha.
Kako je sve izgledalo, pogledajte u videu ispod.
Saznaj više ⬇️
Poznati muzičar i pisac Nenad Janković, poznatiji kao Nele Karajlić, osvrnuo se na presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, tvrdeći da je njen osnovni cilj izazivanje tenzija i narušavanje odnosa u Bosni i Hercegovini i šire.
U izjavi za RTS, Karajlić je istakao da vidi Dodikove političke poteze kao pokušaj otvaranja dijaloga, a ne kao provokaciju ili konfrontaciju.
“Svaki potez RS, konkretno predsjednika Dodika, sam posmatrao kao neki njegov pokušaj da prizove drugu stranu za sto. Tako sam ja to razumio”, rekao je Karajlić.
Strani uticaji i potreba za unutrašnjim dijalogom
Karajlić smatra da je ključni problem u Bosni i Hercegovini to što se ključne odluke često donose pod uticajem spoljašnjih faktora, umjesto kroz dijalog između domaćih aktera. Prema njegovom mišljenju, ovo otežava proces stabilizacije i otežava rješavanje problema među narodima koji žive u BiH.
“Razgovore trebaju da vode samo akteri unutar BiH, a ne da im neko suflira šta će i kako raditi, što je bila dosadašnja praksa”, naglasio je Karajlić.
Ovo pitanje postaje još važnije u svjetlu presude Dodiku, koja dolazi u trenutku kada su odnosi unutar BiH već zategnuti. Karajlić smatra da ovakve odluke dodatno potpiruju vatru i doprinose stvaranju netrpeljivosti.
Globalni odnosi i podrška Republici Srpskoj
Poredeći današnju situaciju s devedesetim godinama, Karajlić tvrdi da je položaj srpske strane sada mnogo povoljniji nego što je bio 1992. godine. Kao ključne faktore za to navodi podršku velikih sila poput Kine i Rusije, ali i Mađarske i Srbije. Prema njegovim riječima, to stavlja Republiku Srpsku u jaču poziciju nego ranije.
“Situacija za srpsku stranu danas je značajno povoljnija nego 1992. godine, jer iza Srba u RS stoje i Kina i Rusija i Mađarska i Srbija, tako da je sada ovo malo zakašnjela odluka”, rekao je Karajlić.
On je takođe istakao neizvjesnost u vezi sa stavom nove američke administracije prema Balkanu. Smatra da se još uvijek ne zna kako će Washington pristupiti pitanjima u regionu, ali primjećuje da se i u Evropi postavlja pitanje legitimiteta odluka donesenih od strane međunarodnih predstavnika u BiH.
“Mi, naravno, ne znamo kakav će sada nova američka administracija zauzeti stav prema, ne samo BiH, nego prema regionu, a koliko sam čuo, čak je sad i ova stranka Alternativa za Njemačku postavila pitanje – ko je taj čovjek (Christian Schmidt, op.a.) u BiH, što je historijski paradoks”, rekao je Karajlić.
Nele Karajlić svojim komentarima ukazuje na složenost političke situacije u BiH, ali i na širu geopolitičku dinamiku koja utiče na dešavanja u regionu. Njegov stav odražava zabrinutost zbog međunarodnih uticaja na unutrašnje procese u BiH i naglašava potrebu za dijalogom unutar zemlje.
Kako će se stvari dalje razvijati, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno – presuda Dodiku neće proći bez posljedica po političke odnose u Bosni i Hercegovini.