Sa ruske strane izražena je snažna solidarnost sa predsjednikom Republike Srpske, Miloradom Dodikom, što su istakli zvaničnici u Kremlju. Ova podrška dolazi u kontekstu trenutne političke situacije u regionu, koja se pažljivo prati u Moskvi.
Predsjednik Ruske Federacije, Vladimir Putin, naglasio je u razgovoru sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da je potpuno nedopustivo bilo kakvo spoljnje miješanje u unutrašnje prilike i suverenitet Srbije. Putin je izričito istakao da se mora poštovati prava Srbije da samostalno donosi odluke o svojoj unutrašnjoj politici, te naglasio važnost stabilnosti i nacionalnog suvereniteta.
Putin je ukazao na to da je spoljno miješanje u političku situaciju u Srbiji neprihvatljivo, te je istovremeno podržao zakonito izabrane vlasti u Srbiji, pružajući im podršku u očuvanju stabilnosti zemlje. Ovaj stav Rusije dolazi kao odgovor na pritiske i kritike koji dolaze sa zapada.
U saopštenju Kremlja navodi se da su predsjednici Putin i Vučić razmotrili niz praktičnih pitanja koja se odnose na međusobnu saradnju između Rusije i Srbije, posebno u oblasti energetike, koja ima ključnu važnost za budući razvoj odnosa između dvije zemlje.
Ruski lider Putin iskoristio je priliku da još jednom čestita predsjedniku Vučiću njegov rođendan, ističući snažnu međusobnu prijateljsku povezanost i saradnju, dok su se sagovornici dogovorili da se nastave kontakti na svim nivoima, kako bi dodatno unaprijedili odnose i saradnju između dvije zemlje.
Saznaj više ⬇️
Bosna i Hercegovina dobila je snažnu podršku članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na neformalnim konsultacijama tog tijela, sazvano na zahtjev Ruske Federacije, izvijestio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.
Ivica Puljić: Podrška Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a..
„Amerikanci su bili, prema mojim informacijama, na strani Bosne i Hercegovine, državnih organa Bosne i Hercegovine, ali ne oštro kao što je to učinio, konkretno, izravno, State Department preko Veleposlanstva u Sarajevu“, rekao je Puljić.
Bosna i Hercegovina nalazi se u teškoj političkoj krizi, nakon što je predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u prvostepenom postupku osuđen zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer je omogućio objavljivanje zakona kojima su u RS-u pokušali zabraniti provedbe presuda državnog Ustavnog suda BiH i odluka Visokog predstavnika.
Kao odgovor, Narodna skupština RS-a pod kontrolom Dodika osvojila je set zakona kojima se zabranjuje rad državnog Tužilaštva BiH, Suda BiH, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, na području tog entiteta.
Bude li osuđen i u drugostepenom postupku, Dodiku prijeti godina zatvora i zabrana političkog djelovanja.
Rusi nisu dobili podršku
U pismu koje je ranije preko Ruske Federacije Vijeću sigurnosti uputila članica tročlanog državnog Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović stoji da je optužnica i presuda Dodiku posljedica intervencije u domaće zakonodavstvo Visokog predstavnika, Nijemca Christian Schmidt, koji je nepoštivanjem njegovih odluka proglasio krivičnim djelom.
“Gospodin Christian Schmidt, njemački političar koji lažno prisvaja titulu Visokog predstavnika, djeluje nezakonito i mimo svakog legitimnog mandata, vodeći Bosnu i Hercegovinu prema rubu propasti”, stoji u pismu Željke Cvijanović.
Rusi su podržali stavove iz RS-a porukom da je u Bosni i Hercegovini sada na vlasti kolonijalni sustav, ističući da je slučaj Milorada Dodika unutranje pitanje Bosne i Hercegovine.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u ime međunarodne zajednice zadužen je da nadgleda provedbu civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisan 1995. godine.
U Republici Srpskoj, uz podršku Rusije, insistiraju na zatvaranju Ureda visokog predstavnika.
„Englezi, Grci, Danici, Francuzi osobito, bili su protiv ruskih stavova. Rekli su ono što smo mogli čuti tokom dana od međunarodne zajednice, od Evropske unije do Sjedinjenih Američkih Država, o važnosti poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, teritorijanog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, poziv na poštivanje odluka Visokog predstavnika, da se sudske odluke moraju poštivati kao vladavina prva, da se suzdrži od retorika podjela i da se svi suzdrže od akcija koje mogu uzrokovati nestabilnosti“, rekao je Puljić, pozivajući se na izvore.
Neformalne konsultacije Vijeća sigurnosti o stanju u Bosni i Hercegovini održane su iza zatvorenih vrata.