Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izrazila je uvjerenje da je stav američkog državnog sekretara Marca Rubija o situaciji u BiH proizvod i “određenih rabota u okviru starih struktura koje nastoje na neki način da privuku negativnu pažnju i američke administracije prema dešavanjama u BiH”, prenosi Srna.
“‘Primili k znanju’, ozbiljno, to je poruka koja je došla sa veoma važne adrese”, izjavila je Cvijanović u Banjaluci.
Ona je dodala da i dalje ovdje preovladava stav da su neke “stare strukture” te koje doprinose formulisanju određenih stavova.
“U nekoliko prethodnih sedmica imali smo prilično neutralne izjave i one su bile dobrodošle, ali vjerujemo da je ovo proizvod i određenih rabota koje se dešavaju u okviru samih tih starih struktura koje nastoje na neki način da privuku negativnu pažnju i administracije prema ovim dešavanjama u BiH”, ocijenila je Cvijanović.
Ona je istakla da su to stvari koje dođu i prođu, a da je za Bosnu i Hercegovinu važno da se stvari moraju liječiti na pravi način.
“Uvijek morate da liječite uzroke, a ne da se bavite samo posljedicama. Ja vjerujem da će to biti pristup i ove nove administracije”, rekla je predsjedavajuća državnog predsjedništva.
Ona je dodala da mnogi opet kažu “da ovo nije u skladu sa onim što su proklamovani ciljevi te nove administracije”.
“Ali, Bože moj, polako vidjet ćemo. Ovo je reakcija koju ozbiljno primamo, razmatramo, ali isto tako svjesni smo da u BiH moraju da se riješe neke suštinske stvari. Vrlo je važna činjenica da je ova kriza, koja se danas proživljava u okviru BiH, zapravo nešto u šta je nas sve ugurao Christian Schmidt”, navela je Cvijanović.
Prema njenim riječima, ta kriza nije nastala kao rezultat rada nekih institucija u RS-u, na lokalnom ili entitetskom nivou.
“Činjenica je da ste dobili takvu akciju od Christiana Schmidta, da se taj proces provlači kroz pravosuđe, a politički je motivisan sa jasnom namjerom da uklonite jednog političkog lidera, očito zato što vam smeta to što on govori, očito zato što on zagovara Ustav, ustavna rješenja, Republiku Srpsku koja ima svoje jasno mjesto i Republiku Srpsku koja nikoga ne ugrožava. Tu su naše pozicije jasne”, rekla je Cvijanović.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH je rekla da je za nju zabrinjavajuća sva hajka koja se vodi iz drugog entiteta i dodala da je to krajnje nepotrebno i štetno za BiH.
Saznaj više ⬇️
Dodik samo množi krivična djela, Bog mu pameti dao. Za ubistvo države nema imuniteta.
BLAGOJEVIĆ: Dodik samo množi krivična djela, Bog mu pameti dao. Za ubistvo države nema imuniteta.
Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila zakone kojima se zabranjuje rad Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS na teritoriji RS-a, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sinoć je potpisao ukaze kojim su navedeni zakoni objavljeni u Službenom glasniku RS.
Do odluke o donošenju ovakvih zakona došlo je, podsjećamo, nakon što je Sud BiH prvostepeno osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-.
Tužilaštvo BiH je tim povodom poslalo poziv na saslušanje pojedinim ministrima u Vladi Republike Srpske, premijeru Radovanu Viškoviću, te da identične pozive narednih dana mogu da očekuju svi koji su učestvovali u donošenju i usvajanju navedenih zakona.
Potvrda tih informacija stigla je danas od samog predsjednika RS, kome je, također, upućen poziv na saslušanje.
– Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije – poručio je Dodik preko društvenih mreža.
Jasna poruka
Američka ambasada: Ovo je direktna prijetnja stabilnosti i sigurnosti BiH i strateškim ciljevima SAD-a
Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, s druge strane, stigla je poruka da „pravosudne institucije na nivou BiH vrlo aktivno rade na svim predmetima koji se tiču aktuelne političke situacije”.
– U kontaktu sam sa rukovodstvima Tužilaštva BiH i Suda BiH i svi mi trebamo imati povjerenje u institucije sistema – rekao je Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a.
Blagojević: Slijedi krivični progon
Postoje li i koji su pravni načini za izlazak iz aktuelne krize, novinari portala Srpskainfo pitali su mišljenje profesora ustavnog prava Milana Blagojevića. Prema njegovim riječima, postoje dva moguća pravca pravnog djelovanja nakon usvajanja navedenih zakona u parlamentu RS, a zatim i potpisivanja ukaza od strane Dodika kojima su ti zakoni objavljeni u Službenom glasniku RS.
– Jedan pravni put je krivični progon koji će, vjerujem, uslijediti. To ne prizivam niti želim, ali, naprosto, ima elemenata za krivični progon za počinjeno najteže krivično djelo, ono protiv države. Drugi pravni put je ovo što su uradila ova trojica (Denis Bećirović, Denis Zvizdić i Kemal Ademović) podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Taj zahtjev će sigurno biti uvažen jer je očigledno da su ovi zakoni suprotni Ustavu BiH, kaže Blagojević za Srpskainfo.
Bosna i Hercegovina dobila snažnu podršku članica Vijeća sigurnosti UN-a!
Na pitanje šta će se dogoditi ako Milorad Dodik, nakon odluke Ustavnog suda BiH, kaže da to takođe ne poštuje, Blagojević odgovara da bi time samo nanio dodatnu štetu sebi i drugima.
– Dodik samo množi krivična djela, Bog mu pameti dao. Ovo kažem zato što mu ne želim zlo. Međutim, ovim što radi on pravi zlo i sebi i drugima. Ako ne poštuje odluku Ustavnog suda, onda će ući u još jedno krivično djelo, a to je neizvršenje odluka Ustavnog suda, pa će doživjeti novi krivični progon – navodi Blagojević.
Situacija iz juna 2023.
Blagojević, između ostalog, opisuje situaciju iz juna 2023. godine, kada je kao tadašnji savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović prisustvovao sastanku na kojem je Dodik rekao da se „sutra donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH“.
– Jedini sam na tom skupu, kojem su prisustvovali i Radovan Višković, Željka Cvijanović, Nenad Stevandić, Miloš Bukejlović, rekao da nije politički cjelishodno donositi taj zakon, a osim toga da je taj zakon suprotan Ustavu BiH. Nažalost, nije uvažena moja sugestija i sljedećeg dana je taj zakon donesen. Zašto vam sada ovo govorim?
Zato što su time, kao na pladnju, servirali Kristijanu Šmitu da uradi sve ono što je uradio poslije toga! Ne samo da nametne da je navodno krivično djelo to ako se ne izvrši njegova volja, već je odmah s tim dao i dopune Krivičnog zakona BiH, ubacivši u član 156. da se krivično djelo napada na ustavni poredak ne čini samo silom ili prijetnjom upotrebe sile, kako je do tada pisalo, nego i na „drugi protivpravan način“, opisuje Blagojević.
Ističe da je time Tužilaštvo BiH „u ruke dobilo alat“ koji, siguran je Blagojević, i sada koristi.
Kriza u BIH
OHR neće reagovati: Vjerujemo državnim institucijama, neka djeluju
– Međutim, zabrana rada SIPA i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske po ovim zakonima bi se jednim širim, ekstenzivnijim tumačenjem, mogla tumačiti i kao prijetnja upotrebom sile, pa bi sve i da Šmit nije umetnuo one riječi, u sadašnjoj situaciji, nakon ovih najnovijih zakona moglo biti krivično djelo napada na ustavni poredak jer, zaista, prijetnja je upotrebe sile ako u zakonu stoji da SIPA ne može da radi na teritoriji Srpske, a to onda znači da ako ona nešto pokuša silom, mi ćemo joj uzvratiti silom – objašnjava Blagojević.
To bi onda, dodaje on, dalje značilo da SIPA mora prinudno da privodi, a prilikom prinudnog privođenja da joj se suprotstavi MUP RS.
– To je onda ova „upotreba sile“ iz Krivičnog zakona. Koji će načelnik policijske uprave u Republici Srpskoj poslati pripadnike naše policije da se suprotstave SIPA? Pa, to je onda još gore i ide se u novo krivično djelo – objašnjava Blagojević.
Poslanički imunitet u ovim slučajevima ne važi
Na pitanje da li su poslanici vladajuće većine, koji su u Narodnoj skupštini Republike Srpske glasali za zakone o zabrani rada Suda, Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS na teritoriji RS, takođe krivično odgovorni ili ih štiti poslanički imunitet, Blagojević odgovara da se i na njih odnosi krivično djelo „napad na ustavni poredak“.
– Što se tiče poslaničkog imuniteta u ovakvim slučajevima, po mom mišljenju, on ne može da važi. Ovo što su oni uradili je ubistvo države. Ne možeš pokušati da ubiješ državu, a onda da se zaklanjaš iza poslaničkog imuniteta. Poslanički imunitet ne važi niti treba da važi za ovakve slučajeve – zaključuje Blagojević.