Ideja o Svjetskom danu bubrega potekla je 2006. godine, te je postala najutjecajnije oružje u podizanju svijesti o bubrežnoj bolesti.
Ukoliko se otkrije na vrijeme, hronična bubrežna bolest može se uspješno liječiti, što značajno umanjuje učestalost komplikacija, te smanjuje smrtnost i invaliditet.
Zanimljive činjenice o bubrezima
Naši bubrezi čudesni su organi složenih funkcija. Njihova najvažnija uloga jest pročišćavanje krvi, što čine otprilike 40 puta dnevno, odstranjujući tako otpadne tvari i višak tekućine mokraćom.
Sudjeluju i u regulaciji krvnog pritiska, održavaju čvrstoću kostiju i stimuliraju stvaranje crvenih krvnih zrnaca koja nose kisik po tijelu.
Bubrezi su organi veličine šake, smješteni duboko u trbušnoj šupljini, zaštićeni rebrenim lukom. Bubrezi regulišu koncentraciju brojnih minerala u krvi, prije svega natrija i kalija, te sudjeluju u održavanju optimalne kiselosti krvi. Svaki dan bubrezi pažljivo održavaju ravnotežu soli i vode ne bi li na taj način održali urednu vrijednosti krvnog pritiska.
Hronična bolest bubrega nastaje kada sposobnost bubrega da odstrane otpadne tvari postepeno slabi. To je ”tiha” bolest koja obično nastaje neprimjetno, mjesecima i godinama, bez prethodnih znakova i upozorenja.
Otprilike 8 do 10% svjetske populacije odraslih ima barem neki oblik bubrežnog oštećenja, a svake godine milioni ljudi prerano umiru od posljedica komplikacija hronične bubrežne bolesti.
Postoji nekoliko načina na koji možema sačuvati bubrege zdravima.
8 zlatnih pravila!
1. Krećite se – živite aktivnim životom
2. Redovno kontrolišite šećer u krvi
3. Kontrolišite krvni pritisak
4. Jedite zdravu hranu i kontrolišite tjelesnu težinu
5. Unosite dovoljno tekućine
6. Ne pušite
7. Ne uzimajte lijekove samoincijativno
8. Provjerite funkciju vaših bubrega ako imate jedan ili više rizičnih faktora:
dijabetes, visoki krvni pritisak, prekomjernu težinu ili ako se neko u vašoj porodici liječio zbog hronične bubrežne bolesti.
Prema prošlogodišnjim podacima u BiH je registrirano oko 200 pacijenata sa transpantiranim bubregom, te još njih 700 pacijenata su potencijalni kandidati za transplantaciju.
Prema statističkim podacima, svaki deseti stanovnik u svijetu ima neki stadij hronične bubrežne bolesti (HBB), što se dramatično povećava iznad 60 godina života, te su, stoga, bubrežne bolesti svrstane u današnje „tihe ubice“ kao što su bolesti srca, dijabetes i hipertenzija.
Za Akos.ba pripremila Velida Olovčić..
Saznaj više ⬇️
1. – Radnje koje kvare post i za njih je dovoljno napostiti samo dan za dan.
2. – Radnje koje kvare post, za koje nije dovoljno napostiti samo dan za dan, već je obavezan i keffaret/iskupljenje. Keffaret je iskupljenje koje podrazumijeva oslobađanje roba. Ako za to čovjek nema uvjeta, onda će uzastopno postiti 60 dana, uz obavezno napaštanje onog dana koji je propustio. Međutim, ako to ne može ispuniti, tek će, onda, nahraniti 60 siromaha.
1. – Radnje koje kvare post i za koje je dovoljno samo napostiti dan za dan:
Ako osoba koja zaposti učini neku od sljedećih radnji, dužna je napostiti:
– ako nešto pojede ili popije na prirodan način od onoga što inače posebno ne jede, svejedno da li to jelo ili piće bilo korisno organizmu ili, pak, štetno, kao na pr. so, brašno, pamuk, papir, zemlju i sl.
– ako mu se ubrizga hranjiva injekcija koja nadoknađuje hranu, jer se takve injekcije smatraju hranom i pićem,
– ako bi ubrizagao u uši ulje, vodu i slično,
– ako bi mu u grkljan dospjela kiša ili snijeg, ili voda dok uzima abdest i on je proguta,
– ako pokvari post, pa makar ne svojom voljom, recimo da muž natjera ženu na spolno općenje,
– ako prekine post, plašeći se za sebe ili za svoje zdravlje,
ako jede namjerno, nakon što je nenamjerno nešto pojeo,
– ako iz zaborava izvrši polni akt sa svojom suprugom,
– ako bi postač jeo, pio ili spolno općio misleći da je nastupilo vrijeme iftara, ili da još nije nastupila zora, pa se potom pokaže suprotno,
– ako osvane kao putnik, a zatim odluči ostati u svom mjestu, pa jede,
– ako putuje, nakon što je osvanuo mukimom/ kod kuće, pa jede,
– ako odluči prekinuti post, ne ručati i ne iftariti, pa, ipak, nastavi postiti, pa makar ništa ne pojeo ni popio,
– ako se iftari misleći da je vrijeme iftara nastupilo a onda ugleda da još sunce nije zašlo,
– ako bi polucirao u toku posta,
– ako bi pojeo nešto u toku posta od hrane što mu je ostalo iza zuba,
– ako bi, u toku posta, namjerno povratio.
2. – Radnje koje kvare post i za koje, uz napošćavanje, obavezno slijedi keffaret
Treba napomenuti da je stav hanefijskog mezheba da svako namjerno kvarenje posta, bilo da se izvrši spolnim aktom, jelom, pićem ili na drugi način, povlači za sobom obavezno napošćavanje, uz kaznu keffareta.
Piše: Dr. Šefik Kurdić
Akos.ba