Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je u subotu kako Teheran neće podleći pritisku da uđe u pregovore, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je poslao pismo vrhovnom autoritetu zemlje radi otvaranja pregovora o nuklearnom sporazumu.
U intervjuu za Fox Business, Trump je rekao da postoje dva načina za rješenje problema s Iranom, “vojni” ili sklapanje sporazuma kako se Teheran ne bi domogao nuklearnog oružja.
“Nije im cilj rješavanje problema, nego nametanje vlastitih očekivanja”
Na sastanku s visokim iranskim zvaničnicima, Hamenei je rekao da je cilj američkog prijedloga nametanje očekivanja, objavili su iranski državni mediji.
“Insistiranje nekih nasilničkih vlada na pregovorima nema za cilj rješavanje problema, već dominiranje i nametanje vlastitih očekivanja“, kazao je Hamenei.
“Razgovori su za njih put prema novim očekivanjima i nisu samo o nuklearnim pitanjima, a Iran neće prihvatiti ta očekivanja“, dodao je.
Iran blizu razvoja nuklearke
Iako je izrazio otvorenost sporazumu s Iranom, Trump se vratio kampanji “maksimalnog pritiska” koju je provodio u svom prvom mandatu radi izolacije Irana iz globalne ekonomije i onemogućavanja iranskog izvoza nafte.
U prvom mandatu, Trump je povukao SAD iz sporazuma Irana s velikim silama koji je postavio ograničenja iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Uveo je i sankcije Teheranu, nakon čega je Iran daleko premašio nametnuta ograničenja iz sporazuma.
Šef nuklearne agencije UN-a Rafael Grossi rekao je kako vrijeme curi za nametanje novih restrikcija iranskih aktivnostima, dok Teheran ubrzava obogaćivanje Irana blizu nivoa dovoljnog za oružje.
Teheran ustraje na tome da razvija nuklearni program isključivo za civilne svrhe.
Saznaj više ⬇️
U posljednjim sedmicama, odnosi između Kine i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) doživjeli su značajne napetosti, obilježene uzajamnim prijetnjama i ekonomskim mjerama. Ove tenzije proizlaze iz niza događaja koji su dodatno zakomplikovali već složene bilateralne odnose između dvije najveće svjetske ekonomije.
Povećane tenzije između Kine i SAD-a: Oštra poruka iz Pekinga..
Povećanje carina i trgovinske tenzije
Početkom februara 2025. godine, predsjednik SAD-a, Donald Trump, najavio je uvođenje dodatnih carina od 10% na kineski uvoz, navodeći kao razlog kontinuirani dotok smrtonosnog opioida fentanila u SAD. Ova odluka je izazvala oštru reakciju Pekinga. Kineski ministar vanjskih poslova, Wang Yi, izjavio je da će se Kina odlučno suprotstaviti pritisku SAD-a, naglašavajući da velike sile “ne bi trebale maltretirati slabije”
Wang je istakao da SAD ne bi trebao na ljubaznost uzvraćati pritužbama, aludirajući na pomoć koju je Peking pružio Washingtonu u borbi protiv protoka fentanila. Također je dodao da nijedna zemlja ne može napadati Kinu s jedne strane i razvijati dobre odnose s njom s druge strane, upozoravajući na “dvolični” pristup koji ne pomaže stabilnim vezama.
Kineske protumjere i sankcije
Kao odgovor na američke carine, Kina je uvela sopstvene tarife na više uvoznih proizvoda iz SAD-a. Počevši od 10. februara, na ugalj i proizvode od tečnog prirodnog gasa iz SAD-a uvedena je tarifa od 15%. Dodatno, tarifa od 10% uvedena je na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i vozila sa velikim motorima.
Pored toga, Kina je najavila kontrole izvoza na proizvode povezane s volframom, telurijumom, bizmutom, molibdenom i indijumom. Također, kineske vlasti su stavile američke kompanije PVH Group i Illumina na listu nepouzdanih entiteta, optužujući ih za kršenje principa normalnih tržišnih transakcija i diskriminatorne mjere protiv kineskih firmi. Osim toga, pokrenuta je istraga protiv kompanije Google zbog navodnog kršenja kineskog Zakona o sprečavanju monopola.
Napetosti oko Tajvana i vojna upozorenja
Pored ekonomskih tenzija, dodatne napetosti su prisutne i zbog pitanja Tajvana. Kineski ministar obrane, Li Shangfu, upozorio je SAD da se ne miješaju u spor oko Tajvana, zaprijetivši upotrebom sile. Izjavio je da će kineska vojska “odlučno čuvati nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet bez obzira na svaku cijenu”
Li je kritikovao američku prodaju oružja i vojnu obuku Tajvanu, naglašavajući da je Tajvan unutarnja stvar Kine. Dodao je da je ponovno ujedinjenje Kine najvažniji povijesni trend i nezaustavljiv smjer, te da Kina neće obećati odricanje od upotrebe sile ako se itko pokuša odvojiti Tajvan od Kine
DIREKTNO.HR
.
Geopolitičke implikacije i međunarodne reakcije
Ove eskalacije između Kine i SAD-a imaju šire geopolitičke implikacije. Napetosti u Južnom kineskom moru, trgovinski sporovi i pitanja ljudskih prava dodatno komplikuju odnose između dvije zemlje. Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije, s obzirom na potencijalne posljedice po globalnu ekonomiju i stabilnost.
Evropska unija i druge zemlje pozivaju na smirivanje tenzija i rješavanje sporova putem dijaloga. Međutim, s obzirom na trenutnu retoriku i poteze obje strane, ostaje neizvjesno kako će se situacija razvijati u narednom periodu.
Odnosi između Kine i SAD-a suočavaju se s ozbiljnim izazovima, obilježenim ekonomskim sankcijama, vojnim prijetnjama i diplomatskim tenzijama. Obje strane izražavaju spremnost za zaštitu svojih nacionalnih interesa, što povećava rizik od daljnje eskalacije. Međunarodna zajednica igra ključnu ulogu u podsticanju dijaloga i pronalaženju mirnih rješenja kako bi se izbjegle ozbiljnije posljedice po globalnu stabilnost i prosperitet.