BOSTON, SAD – Univerzitet Harvard podigao je tužbu protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što je donijeta odluka o ukidanju prava Harvardu da upisuje međunarodne studente.
Odlukom je, također, naređeno već upisanim stranim studentima da se presele na druge fakultete ili izgube svoj pravni status, što je Harvard nazvao “očiglednim kršenjem” zakona.
U tužbi podnesenoj u Bostonu, Harvard navodi da je “jednim potezom pera, vlada pokušala izbrisati četvrtinu studentskog tijela Harvarda, međunarodne studente koji značajno doprinose univerzitetu i njegovoj misiji.”
Univerzitet traži sudski nalog kojim bi se zaustavio potez Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS), a kojim se Harvardu oduzima certifikacija za Program studenata i razmjene (SEVP) – mehanizam koji omogućava upis stranih studenata.
Predsjednik Harvarda Alan Garber oštro je osudio ovu “nezakonitu i neopravdanu akciju”, ističući da je riječ o osvetničkom činu koji bi mogao nanijeti veliku štetu univerzitetu.
Iz Harvarda poručuju da su “potpuno predani tome da Harvard ima mogućnost ugostiti međunarodne studente i naučnike, koji dolaze iz više od 140 zemalja i neizmjerno obogaćuju univerzitet i ovu naciju.”
Pozadina sukoba: Sukob s Trumpovom administracijom i optužbe DHS-a
Oko 6.800 međunarodnih studenata, što čini više od 27 posto ukupno upisanih na Harvardu ove godine, sada je suočeno s neizvjesnom budućnošću.
Odluka o poništavanju Harvardovog SEVP certifikata donesena je nakon što je Harvard odbio pružiti informacije koje je ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem ranije zatražila o nekim nositeljima studentskih viza.
Noem je izjavila da “ova administracija smatra Harvard odgovornim za poticanje nasilja, antisemitizma i koordinaciju s Komunističkom partijom Kine na svom kampusu.”
Ova akcija predstavlja najnoviji korak u obračunu Trumpove administracije s elitnim američkim fakultetima, koje optužuje za preplavljenost ljevičarskim ekstremizmom, antiameričkim osjećajima i antisemitskim pokretima.
Harvard je odbio niz zahtjeva Bijele kuće, tvrdeći da bi oni utjecali na način upravljanja, zapošljavanja i podučavanja, što je dovelo do eskalacije sukoba.
Prethodno je Donald Trump izjavio da će njegova vlada smanjiti obećana savezna sredstva i dodatnu podršku Harvardu, te ukinuti Harvardov status oslobođenja od poreza, što bi moglo koštati univerzitet milione dolara godišnje. Odlazak međunarodnih studenata mogao bi predstavljati još jedan značajan financijski udarac.
Kineska ponuda: Prilika za preusmjeravanje talenata
Ovaj potez Bijele kuće, koji mnogi kritičari vide kao novi “pucanj u vlastitu nogu” za programe naučnog razvoja i inovacija u SAD-u, brzo je izazvao reakciju iz Kine. Velik dio stranih studenata na Harvardu, njih 1.203 od ukupno 6.703 međunarodna studenta u akademskoj godini 2024./2025., su kineski državljani.
Hongkonški univerzitet nauke i tehnologije (HKUST) promptno je reagovao, nudeći međunarodnim studentima s Harvarda mogućnost upisa i nastavka studija kod njih bez ikakvih uslova.
Kako javlja Newsweek, HKUST je najavio da će dati prioritet ubrzanom upisu, prijenosu bodova i pružanju sveobuhvatne podrške, uključujući pomoć s vizama i smještajem, kako bi se osigurao “nesmetan prelazak” za studente. Osnovan je i poseban tim za pomoć studentima.
HKUST, koji je prema ljestvici Times Higher Education za 2025. godinu 66. najbolji fakultet na svijetu (dok Harvard zauzima treće mjesto), ističe da ova prilika ima za cilj “osigurati da talentirani studenti mogu ostvariti svoje obrazovne ciljeve bez prekida.”
Ova ponuda, koja je uslijedila ubrzo nakon što je kineska vlada kritizirala potez Trumpove administracije, ukazuje na to da bi sve veći broj međunarodnih studenata mogao odabrati vrhunske institucije u Kini, Hong Kongu i drugim mjestima, ukoliko SAD nastavi s restriktivnim politikama.
Kritičari u SAD-u upozoravaju da bi potez administracije mogao odvratiti vrhunske talente iz inozemstva od dolaska u Sjedinjene Države na studij, što bi dugoročno moglo naštetiti američkoj naučnoj i inovacijskoj snazi.
Kakve bi mogle biti dugoročne posljedice ovakvih administrativnih odluka na globalnu konkurentnost američkih univerziteta?