U posljednje vrijeme Hrvatska se suočava s naglim porastom cijena hrane, goriva i osnovnih usluga, što svakodnevno osjećaju i domaći građani i turisti.
Odlazak na kavu ili u trgovinu za mnoge je postao pravi luksuz, a visoki troškovi života sve teže padaju na kućni budžet. Iako je poskupljenje u Hrvatskoj u fokusu javnosti, sve više je očito da ovaj trend nije ograničen samo na jednu zemlju.
Iskustva turista iz regije, posebice iz Srbije i Bosne i Hercegovine, potvrđuju da ih visoki hrvatski računi često neugodno iznenade. No, slična situacija dočekuje i Hrvate kada otputuju u susjedne zemlje.
Nedavni primjer dolazi iz Ljubljane, gdje je jedan srpski posjetitelj ostao šokiran lokalnim cijenama. Dupli espresso u slovenskoj prijestolnici može stajati i više od 4 eura, dok se ista kava u Beogradu najčešće kreće između 1,88 i 2,90 eura.
Slične razlike primjetne su i kada je riječ o hrani. Tipično slovensko jelo poput idrijskih žlikrofa košta i do 19 eura, dok tradicionalni obroci u Srbiji, poput karađorđeve šnicle ili leskovačke mućkalice, rijetko prelaze 13 eura, čak i u boljim restoranima.
U Hrvatskoj su cijene također šarolike: kava u kafićima obično se kreće između dva i tri eura, ali sve ovisi o lokaciji.
Iako su cijene visoke, one su često u skladu s primanjima lokalnog stanovništva. Tako prosječna neto plaća u Sloveniji iznosi 1.569 eura, dok je u Srbiji znatno niža – oko 912 eura.
Medijalna plaća, koja možda realnije prikazuje kupovnu moć prosječnog građanina, u Srbiji je u siječnju 2025. bila tek 708,41 eura.
Sve ovo ukazuje na širi problem inflacije i rasta životnih troškova koji pogađa cijelu regiju. Iako razlike postoje, sve je očiglednije da nijedna zemlja nije izolirana od globalnih ekonomskih kretanja.
Za građane to znači sve veći oprez pri svakodnevnim potrošačkim navikama, a za turiste – iznenađenja na računu koja ne poznaju granice.