Buduća njemačka vlada najavila je odlučnije djelovanje unutar Evropske unije kako bi se osigurala dosljedna primjena njenih temeljnih vrijednosti i principa. Prema pisanju briselskog “Politika”, planira se vršiti pritisak na EU da pokaže veću odlučnost prema državama članicama koje ne poštuju osnovne demokratske norme i vladavinu prava.
Iako konkretne zemlje nisu imenovane, smatra se da je ova inicijativa usmjerena prvenstveno prema Mađarskoj, čija se vlada, predvođena premijerom Viktorom Orbanom, već duže vrijeme suočava s kritikama zbog narušavanja demokratskih standarda, ograničavanja slobode medija i podrivanja nezavisnosti pravosuđa.
Konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) budućeg kancelara Friedricha Merza i njihov najvjerovatniji koalicioni partner, Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), postigli su dogovor da od EU zatraže zadržavanje finansijskih sredstava i suspenziju glasačkih prava onim državama koje krše ključne principe Unije, poput vladavine prava. Ovi zahtjevi su navedeni u nacrtu koalicionog sporazuma u koji je “Politiko” imao uvid.
Iako Mađarska nije eksplicitno spomenuta u sporazumu, jasno je da se aludira na tu zemlju, s obzirom na dugogodišnje optužbe za kršenje demokratskih normi, ograničavanje slobode medija i podrivanje nezavisnosti sudstva. Evropski parlament je još 2018. godine pokrenuo postupak prema članu 7 protiv Mađarske zbog ozbiljnih kršenja vrijednosti EU, ali je taj proces zastao zbog političkih podjela među državama članicama.
Evropska komisija je 2022. godine blokirala oko 22 milijarde eura sredstava namijenjenih Mađarskoj zbog zabrinutosti za stanje ljudskih prava i nezavisnost pravosuđa, ali je prošle godine odmrznula 10 milijardi eura, što je izazvalo negodovanje.
Još jedno sporno pitanje između EU i mađarske vlade je prijateljski odnos premijera Orbana prema Moskvi. Budimpešta je često koristila svoje pravo veta da blokira sankcije protiv ruskih oligarha i vojnih zvaničnika, što je izazvalo dodatne tenzije unutar Unije.
Nova njemačka vlada zagovara mehanizam odlučivanja unutar EU koji bi omogućio donošenje odluka kvalifikovanom većinom u pitanjima vanjske i sigurnosne politike, uključujući uvođenje sankcija, čime bi se zaobišlo pravo veta pojedinih država članica. Takođe, planira se intenzivirati saradnja unutar Vajmarske grupe, koju čine Njemačka, Francuska i Poljska, kako bi se oblikovala politika EU i ojačala njena kohezija.
U prethodnoj koalicionoj vladi, na čelu s Olafom Scholzom iz SPD-a, odnosi Njemačke s Francuskom i Poljskom su bili narušeni. Konzervativci sada žele riješiti jednu od čestih primjedbi koje se mogu čuti u evropskim prijestonicama, a to je uzdržanost Njemačke tokom glasanja o važnim pitanjima unutar EU. Naime, kada se njemački ministri ne slažu oko određenih politika EU, Njemačka se često uzdržava od glasanja. Merz je sada obećao da će takva praksa biti okončana prilikom glasanja o ključnim temama u Briselu.
Konačni koalicioni sporazum njemačkih partija o formiranju vlade očekuje se sredinom aprila, što će pružiti jasniji uvid u smjer kojim će Njemačka krenuti u svom odnosu prema EU i njenim članicama koje krše zajedničke vrijednosti.
Saznaj više..
Izrael je predložio produženo primirje u Gazi u zamjenu za povratak otprilike polovine preostalih talaca, saopćili su izraelski zvaničnici u ponedjeljak, dok je vojska izdala nove naredbe za evakuaciju i objavila da planira “intenzivne operacije” na jugu enklave.
Najnoviji prijedlozi ostavili bi otvorenim konačni sporazum o okončanju rata između Izraela i Hamasa u kome su uništeni široki dijelovi Gaze, ubijeni deseci hiljada ljudi i raseljeno skoro kompletno stanovništvo od početka u oktobru 2023.
Prijedlozi predviđaju, međutim, povratak polovine od 24 taoca za koje se vjeruje da su još živi u Gazi, skoro 18 mjeseci nakon što su ih zarobili naoružani napadači predvođeni Hamasom – i oko polovine od 35 za koje se pretpostavlja da su mrtvi – tokom primirja koje je trajalo između 40 i 50 dana, saopćili su izraelski zvančnici, koji su tražili da ostanu anonimni.
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u nedjelju da će Izrael pojačati pritisak na Hamas, ali će nastaviti pregovore “pod vatrom”. Nastavak vojnog pritiska bio je najbolji način da se osigura povratak talaca, kazao je.
Netanyahu je također ponovio izraelske zahtjeve da se Hamas razoruža iako je palestinski pokret odbacio takve pozive kao “crvenu liniju” koju neće preći.
Netanyahu je kazao da će vođama Hamasa biti dopušteno da napuste Gazu prema širem dogovoru koji bi uključivao prijedloge američkog predsjednika Donalda Trumpa za “dobrovoljnu emigraciju” Palestinaca iz uskog pojasa.
U ponedjeljak je izraelska vojska pručila Palestincima koji žive u područjima oko južnog grada Rafaha da se presele u al-Mawasi, područje na obali.
– IDF (Izraelske odbrambene snage) vraćaju se intenzivnim operacijama za uništavanje sposobnosti terorističkih organizacija u tim područjima – kazao je portparol vojske na arapskom jeziku.
Hamas je saopćio tokom vikenda da je prihvatio prijedloge katarskih i egipatskih posrednika za koje su sigurnosni izvori naveli da bi značilo oslobađanje pet talaca svake sedmice u zamjenu za primirje.
Izraelska vojska, koja je prekinula pomoć Gazi, nastavila je s operacijama 18. marta nakon dvomjesečnog primirja, tijekom kojeg su puštena 33 izraelska taoca i pet Tajlanđana u zamjenu za oko 2000 palestinskih zatvorenika