Ako želite uznemiriti nekog Austrijanca spomenite mu nadolazeću utakmicu Austrije i Mađarske i pitajte ko je protivnik – jer u zadnje vrijeme čini se da i jedni i drugi pjevaju iste pjeseme, piše Politico.
Bilo da je riječ o Ukrajini, Rusiji ili sukobu Izraela i Hamasa, za mnoge u Bruxellesu ovih dana odgovor je jasan: EU.
No, Austrija i Mađarska ostavljaju dojam kao da pjevaju istu pjesmu.
“Ovo je klasično austrijsko ponašanje. Nemojte se zavarati: ovo je dvojna monarhija (op.a. Austro-Ugarska) koja se diže iz groba”, rekao je jedan diplomat EU-a za Politico koji je želio ostati anoniman.
Mađarska s jedne strane postavlja uslove vezane uz Ukrajinu, Austrija s druge strane tiho gura svoje prioritete, ignorirajući hitnost situacije u Kijevu. Nedavni potez Austrije u vezi s Ukrajinom uklapa se u poznati obrazac iskorištavanja svoje neutralnosti kako bi se prilagodio Moskvi, a da pritom govori o odanosti Zapadu.
Taktika je to koju je usavršio mađarski premijer Viktor Orban. Uz to, Austrija godinama blokira Rumuniju i Bugarsku na putu prema Schengenu, iako čak i Mađarska podržava uključivanje ove dvije zemlje.
Austrija je tradicionalno bila članica zapadnoeuropskog krila na koje se, uprkos povremenom stvaranju problema, općenito može računati da će poduprijeti liberalni konsenzus. Štoviše, iako su dvije zemlje otprilike iste veličine u pogledu stanovništva, austrijska ekonomija je oko tri puta veća od mađarske, što joj daje veću moć.
Susjedi, ne i prijatelji
Ipak, Politico navodi da je evropski strah od uskrsnuća Austro-Ugarske neopravdana činjenicama na terenu – barem za sada. Zvaničnici austrijske vlade zgražavaju se na usporedbe s mađarskim liderom, kojeg smatraju autoritarnim.
Između dviju zemalja postoji stalna napetost u vezi s migracijama, na primjer. Beč optužuje Mađarsku da šalje tražitelje azila preko svog teritorija u Austriju, a da ih nije registrirala kako bi izbjegla vraćanje migranata, kako to zahtijevaju pravila EU-a. Mađarska to opovrgava, ali velik porast tražitelja azila u Austriji posljednjih godina govori drugačije.
Duhovi Balkana
Pravi razlog zbog kojeg Austrija odjednom diže buku oko Ukrajine u Bruxellesu uključuje Bosnu i Hercegovinu. Ako EU otvori pristupne pregovore s Ukrajinom, Austrija želi da BiH, s kojom ima dugogodišnje ekonomske i političke veze, također bude uključena.
“Želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu u EU porodici”, rekla je ovog mjeseca austrijska ministrica Karoline Edtstadler tokom posjete Sarajevu, tvrdeći da je pristupanje zemlje “geopolitička nužnost”.
Austriji je već dugo vremena smirivanje napetosti u bivšoj Jugoslaviji na vrhu vanjskopolitičkih prioriteta te zemlje. Austrija je tamo decenijama raspoređivala svoju vojsku kao dio mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Beč je uvjeren da je najbolji način za stvaranje trajnog mira u regiji – a također i otupljivanje ustrajnog utjecaja Rusije tamo – dovesti Zapadni Balkan u okrilje EU.
EU je proglasila BiH zemljom kandidatom za članstvo u EU krajem 2022., ali Komisija je tvrdila da se BiH mora pozabaviti pitanjem vladavine prave prije nego što mogu početi pregovori o punopravnom članstvu. I dok će se na ovosedmičnom summitu EU-a raspravljati o članstvu Ukrajine, Austrija je tu vidjela i priliku za BiH.
“Nemamo namjeru stati na put pridruživanja Ukrajine”, insistirao je visoki austrijski zvaničnik, dodajući da bi to bilo poput “stajanja ispred teretnog voza”.
Jedini plan Austrije, rekao je zvaničnik, bio je tiho pričvrstiti BiH “na zadnji dio voza”. To bi trebalo umiriti austrijske kritičare u Bruxellesu.