Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u intervjuu za Fenu da se uzrok trenutne političke krize u Bosni i Hercegovini nalazi u dugogodišnjem nepoštivanju Ustava BiH te u izostanku tzv. „ustavnog domoljublja“.
Prema njegovim riječima, stabilnost zemlje može se osigurati jedino dosljednim provođenjem ustavnih principa i uvažavanjem jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Ustavni temelj i odgovor na krize
„Ako budemo njegovali poštovanje Ustava, krize će biti rjeđe, kraće će trajati i neće unositi nemir među građane ni brigu kod međunarodnih partnera“, istaknuo je Čović.
Kao ključne probleme današnjeg političkog ambijenta naveo je težnje pojedinih političkih aktera da ostvare ciljeve koji godinama izmiču, i to kroz modele koji naginju jednostranosti i dominaciji. Kao odgovor na to, iz Republike Srpske dolazi sve izraženiji separatizam. Čović smatra da nijedan od ta dva pristupa ne može opstati u BiH.
„Bosna i Hercegovina opstaje na temeljima jednakopravnosti tri konstitutivna naroda. Ako se taj temelj naruši, ulazimo u ambijent stalnih kriza“, poručio je.
Politička scena i pregovori pred izbore
Komentirajući aktuelne odnose među strankama, Čović ističe da je teško razlikovati vlast i opoziciju zbog kompleksne strukture vlasti i brojnih koalicija. HDZ BiH, prema njegovim riječima, vodi otvorene razgovore sa svim relevantnim političkim faktorima, iako su stavovi često „zakovani“ uoči Općih izbora 2026.
Posebno je istaknuo da je uklanjanje SDA s pozicije vodeće bošnjačke stranke izazvalo reakciju u bošnjačkom političkom bloku koji, prema njegovim riječima, sada pokušava ponovno preuzeti dominaciju.
Europski zakoni i reformski prioriteti
U cilju deblokade političkih procesa, Čović je predložio hitnu sjednicu Doma naroda PS BiH na kojoj bi se najprije raspravljalo o dva zakona ključna za europski put BiH – zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te zakon o Sudu BiH.
„Stavljanjem ovih zakona ispred Izbornog zakona dali smo priliku onima koji govore o europskoj budućnosti da to pokažu djelima“, rekao je, dodajući kako se nakon toga može pristupiti imenovanju glavnog pregovarača i njegovih zamjenika.
Usvajanje državnog proračuna također smatra prioritetnim, dok pitanje smjene određenih dužnosnika treba ostaviti za kasniji period.
Hrvatsko pitanje i izborni zakon
Kao goruće pitanje, Čović ističe izmjene Izbornog zakona BiH koje bi omogućile legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH.
„Četiri izborna ciklusa Hrvati nisu imali svog legitimnog predstavnika. Sada je krajnji trenutak da to ispravimo“, rekao je i dodao kako su ponuđena rješenja otvorena za doradu, pod uvjetom da osiguraju reprezentativnost hrvatskog naroda.
Odbacio je teze da je član Predsjedništva protokolarna funkcija, navodeći niz nadležnosti koje utiču na ključne državne politike – od vanjskih odnosa, preko imenovanja u Centralnu banku i Oružane snage, do predlaganja državnog proračuna.
„Nećemo dozvoliti da Hrvate predstavlja bilo tko osim njihovih izabranih predstavnika“, poručio je.
O ulozi međunarodne zajednice
Čović smatra da međunarodna zajednica više nema istu razinu angažmana kao ranije, i da domaći političari ne bi smjeli očekivati da „stranci preuzimaju odgovornost“. Također, odbacuje tvrdnje da se nalazi pod bilo kakvim međunarodnim pritiskom.
„Nećemo se nikome pravdati. Mi iskreno želimo europski put i jasno kažemo da je BiH naša domovina“, rekao je i dodao da je HDZ spreman na kompromis – ali ne po cijenu gubitka identiteta ili političkog legitimiteta Hrvata.
Funkcioniranje Federacije i sigurnosni izazovi
Kada je riječ o Federaciji BiH, Čović tvrdi da se čini sve kako bi se očuvala stabilnost, iako neka pitanja, poput južne plinske interkonekcije, izazivaju dodatne napetosti.
Smatra da bi mijenjanje zakona pod pritiskom trenutne krize – kao što je ideja da visoki predstavnik intervenira u vezi s imenovanjem ministra sigurnosti – bilo opasno i neodgovorno.
Iako je politička situacija složena i potencijalno dugotrajna, Čović vjeruje da rješenja postoje. Ona zahtijevaju ozbiljan dijalog, poštivanje ustavnog poretka i kompromis. „Otišlo se predaleko, ali nije kasno“, poručio je na kraju razgovora za Fenu.