Sastanku su prisustvovali diplomatski predstavnici: Savezne Republike Njemačke, Republike Francuske, Republike Austrije, Republike Hrvatske, Republike Slovenije, Kraljevine Španije, Republike Irske, Republike Bugarske, Kraljevine Švedske, Rumunije, Republike Poljske, Republike Italije, Grčke, Slovačke Republike, Kraljevine Belgije, Republike Finske, Kraljevine Danske, Češke Republike, Kraljevine Nizozemske, Mađarske, te Kraljevine Norveške – kontakt ambasade Bosne i Hercegovine sa NATO-om.
Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović je, između ostalog, naglasio da se bez zaštite ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ne može očuvati mir i stabilnost u državi.
Tokom sastanka, on je zatražio hitno i odlučno djelovanje međunarodne zajednice kako bi se spriječilo antidejtonsko i antiustavno djelovanje koje može imati nesagledive posljedice.
U tom kontekstu je naglasio kako je potrebno da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini djeluje u skladu s bonskim ovlastima.
Pozvao je EU da preduzme konkretne korake s ciljem očuvanja mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, uključujući i povećanje broja vojnika EUFOR-a.
Istakao je kako je važno da EUFOR efikasno i odlučno provodi svoju misiju u Bosni i Hercegovini, te da zbog pogoršane sigurnosne situacije rasporedi i rezervne snage na ključnim strateškim područjima.
Temeljni zadaci EUFOR-a su očuvanje nezavisnosti, suvereniteta i državnih granica Bosne i Hercegovine, kao i kontinuirana podrška visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Dr. Bećirović je naglasio kako je bitno poslati poruku da će na eventualni pokušaj ugrožavanja mira i sigurnosti organi države Bosne i Hercegovine, NATO i EUFOR odgovoriti odlučno i na način koji bude potreban, s ciljem zaštite mira i države.
Dr. Bećirović je, između ostalog, rekao da je, zajedno s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, uputio zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH, kako bi bila razmotrena unutrašnjopolitička situacija u Bosni i Hercegovini, povodom napada organa vlasti entiteta RS na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Također, član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović je naveo da je danas Ustavnom sudu BiH podnio zahtjeve za ocjenu ustavnosti zakona i drugih akata kojima su organi bh. entiteta RS brutalno prekršili norme iz Ustava BiH, prenosi Vijesti.ba..
Saznaj više ⬇️
Beograd u iščekivanju novih protesta: Skupština zasjeda, studenti ne odustaju
Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da u Beogradu 15. marta neće biti kontramitinga u organizaciji vlasti, budući da će tog dana parlament zasjedati o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i entitetu Republika Srpska (RS).
PRED SRBIJOM ISTORIJSKI PROTESTI: Tog dana vlast raspravlja o BiH umjesto o narodu!
Ova izjava dolazi u jeku studentskih protesta, koji već mjesecima potresaju Srbiju, dok se tenzije u društvu ne smiruju.
Skupština o Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj
Brnabić je istakla da su 14., 15. i 16. mart radni dani u Narodnoj skupštini te da će se poslanici baviti pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku.
“Pozvat ću i predsjednika RS-a Milorada Dodika. Pa ako neko želi zauzimati institucije, neka se sjeti u kojem trenutku za Srbiju to žele”, poručila je Brnabić. Također, izrazila je nadu da će se većina studenata distancirati od ideja upada u skupštinu, što je prema njenim riječima opasna politička manipulacija.
Presuda Dodiku i reakcije u RS-u
Situacija u Bosni i Hercegovini dodatno se zakomplikovala presudom Suda BiH, koji je 6. marta osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.
Ova presuda izazvala je oštre reakcije u RS-u, gdje je Narodna skupština hitno usvojila zaključke i zakon koji osporavaju nadležnost državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji tog entiteta.
“Vidjeli smo kako se kuhala ova presuda. Cilj je bio da se oslabi Srbija i Aleksandar Vučić, kako bi se lakše obračunali s Dodikom i Republikom Srpskom”, rekla je Brnabić gostujući na TV Pink.
Novi studentski protesti u Beogradu
Nakon velikog protesta održanog u Nišu, gdje se okupilo nekoliko desetina hiljada studenata pod sloganom “Studentski edikt”, novi protesti su najavljeni za 15. mart u Beogradu.
Studenti, koji već tri mjeseca blokiraju više od 60 fakulteta širom zemlje, zahtijevaju odgovornost nadležnih zbog tragedije u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, kada je u urušavanju nadstrešnice na autobuskoj stanici poginulo 15 osoba.
Od početka protesta, 22. novembra, studenti su organizovali brojne komemorativne blokade, gdje se 15-minutnom šutnjom odaje počast žrtvama novosadske nesreće. Njihova borba dobila je široku podršku akademske zajednice, kulturnih djelatnika, advokata, sindikata, ali i maturanata srednjih škola.
Vlast optužuje za destabilizaciju
Ana Brnabić tvrdi da vlast nije zabrinuta zbog samih protesta, već zbog retorike koja se koristi, posebno kada se 15. mart spominje kao “dan D”.
“Građani Srbije su izuzetno zabrinuti. Stalno pozivanje na državni udar i stvaranje atmosfere haosa unosi veliki nemir kod većine građana. Ljudi žele podržati predsjednika Vučića, ali i odbraniti legitimno izabrane institucije”, kazala je Brnabić.
Iako su vlasti pokušale povezati studentske proteste s političkim strukturama, studenti su od početka odbacivali takve tvrdnje. Sve odluke donose na plenarnim sjednicama, uz većinsku podršku profesora i rektorskih kolegija. Njihova borba, kako tvrde, ostaje isključivo usmjerena na odgovornost i pravdu, bez političkih ciljeva.