Ekstremni vremenski događaji povezani s klimom koštali su globalnu ekonomiju više od 2 triliona dolara u protekloj deceniji, a Sjedinjene Američke Države bile su najviše pogođena nacija, navodi se u izvještaju objavljenom dok se lideri okupljaju na samitu COP29 u Azerbejdžanu u ponedjeljak.
Zašto je to važno: Procjene šteta iz izvještaja kompanije Oxera za Međunarodnu trgovinsku komoru za period 2014-2023. približno su jednake onima iz Globalne finansijske krize 2008., a generalni sekretar ICC-a John Denton izjavio je da “ekonomski uticaj klimatskih promjena” zahtijeva “odgovor slične brzine i odlučnosti”, prenosi CNN.
Šta su uradili: Istraživači izvještaja ispitali su gotovo 4.000 događaja koji su se dogodili tokom desetogodišnjeg perioda i utjecali na 1,6 milijardi ljudi.
Šta su otkrili: U samo posljednje dvije godine izvještaja globalne ekonomske štete dostigle su 451 milijardu dolara. To je povećanje od 19% u odnosu na prethodnih osam godina dekade, prema istraživačima.
SAD su imale najveće ekonomske gubitke u periodu 2014-2023. (934,7 milijardi dolara), slijede Kina sa 267,9 milijardi i Indija (112 milijardi dolara).
Da, ali: Po glavi stanovnika, francuski dio malog ostrva Saint Martin imao je najveći trošak: ukupno 5,1 milion dolara, ali prosječan trošak po osobi iznosio je 158.886 dolara.
Američka teritorija Portoriko, koja se još uvijek nije potpuno oporavila od razornog uragana Marija iz 2017., bila je peta među najviše pogođenim nacijama po glavi stanovnika.
SAD su bile desete na toj listi.
Izvještaj napominje da je Portoriko teritorija SAD-a, ali navodi da dataset EM-DAT otok kategorizira odvojeno. Tako ga je prikazao odvojeno od SAD-a u svojoj analizi. Slika: Oxera preko Međunarodne trgovinske komore.
Nivo prijetnje: Izvještaj je pokazao da bi ekonomije u razvoju mogle biti teško pogođene pojedinačnim ekstremnim vremenskim događajima — koji često uzrokuju ekonomske troškove veće od godišnjeg BDP-a nacije.
Šta kažu: “Podaci iz protekle decenije jasno pokazuju da klimatske promjene nisu problem budućnosti: veliki gubici produktivnosti uzrokovani ekstremnim vremenskim događajima osjećaju se ovdje i sada u realnoj ekonomiji”, rekao je Denton u izjavi prateći izvještaj.
“Konferencija UN-a o klimatskim promjenama u Bakuu ne može biti — kako su neki sugerirali — ‘prijelazni’ COP”, rekao je. Ono što je potrebno samitu su “ishodi koji mogu ubrzati klimatsku akciju proporcionalnu neposrednim ekonomskim rizicima”, dodao je.
“Ovo mora početi s sveobuhvatnim paketom za ubrzanje isporuke finansija kako bi se osiguralo da sve zemlje mogu preći na razvoj s niskim emisijama i otpornost na klimu bez daljnjih odlaganja.”
Između redova: Ilan Noy, ekonomista za katastrofe sa Univerziteta Victoria u Wellingtonu, Novi Zeland, rekao je za The Guardian da su nalazi u skladu sa sličnim istraživanjima koja je provodio.
“Glavna napomena je da ovi brojevi zapravo propuštaju uticaj tamo gdje je zaista bitno, u siromašnim zajednicama i ranjivim zemljama”, dodao je Noy, koji nije bio uključen u ICC studiju.
(Izvor: axios)