Veterane 63. padobranske brigade, koji su danas na protest u Beogradu krenuli od Hemijskog fakulteta, sa namjerom da kao živi zid brane studente kod Skupštine, predvodi bivši podoficir Hasan Omerović.
Hasan Omerović Omer, poznat i pod nadimkom Tarzan, jedan je od veterana čija životna priča odražava duboke, nepreboljene rane jugoslovenskih ratova i poslijeratnih nepravdi. Omerović je rođen u Jajcu, a u Srbiji živi skoro četiri decenije, piše Nova.rs.
Preživio pad sa preko 2 km visine
U historiji padobranstva upisao se tragičnim, ali herojskim događajem – 15. decembra 1990. godine, tokom opitnog skoka sa novim vojnim padobranima, doživio je pad sa visine od 2.650 metara, pri čemu su mu otkazale i glavna i pomoćna kupola. Sa samo trećinom otvorenog padobrana, pri brzini od 120 kilometara na sat, pao je na krošnju drveta, a potom na betonsko igralište niškog aerodroma. Tada je zadobio 17 prijeloma, ali je uprkos ozbiljnim povredama odbio da se povuče u penziju.
A ovo je još jedan moj drug, moj brat, prijatelj
Hasan Omerović, legendarni Omer
El comandante ❤️Posted by Miljan Ž Veselinović on Sunday, February 16, 2025
Omerović nije bio samo posvećen vojnik, već i simbol borbe za pravdu koja ne odustaje. Poslije preživljenog pada, vratio se u službu samo četiri mjeseca kasnije, a u narednim godinama učestvovao je u borbenim dejstvima na ratištima Slovenije, Hrvatske i Bosne, gdje je stekao medalju za hrabrost. Iako je unaprijeđen u čin poručnika, ova odluka nikada nije realizovana, što je samo početak njegove borbe sa sistemom koji je, kako će se kasnije pokazati, izdao njegove zasluge.
Godina 1993. je za Omerovića bila presudna. Nažalost, nakon svega što je prošao, suočava se sa još većim izazovom. Usljed političkog pritiska, isključen je iz 63. padobranske brigade, i to zbog svoje vjeroispovesti. Bio je primoran da podnese zahtjev za napuštanje jedinice, iako nije želio da napusti elitnu brigadu u kojoj je proveo 14 godina. Iako je vojnu službu napustio kao stariji vodnik prve klase, njegova borba za pravdu nije stala.
Bez posla i penzije
U narednim godinama, Omerović je izgubio mnogo više od statusa vojnog lica. Bez posla i bez penzije, našao se u teškoj situaciji, ali je, uprkos tome, nastavio da se bori. Iako su ga isključili iz vojske i odbili da mu priznaju zasluge, Omerović je svoje nepravde i neizvjesnu budućnost odlučio da riješi putem zakona.
Tužio je državu Srbiju pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu, tvrdeći da mu je uskraćena penzija, uprkos tome što je tokom devedesetih godina hrabro ratovao za svoju zemlju.
Omerović je bio i više od vojnika. Instruktor je skijanja, alpinizma i padobranstva, sa gotovo 1.600 skokova, a majstor je džudoa i kik-boksa. Njegova posvećenost i hrabrost bili su ne samo ključni za njegove vojne uspjehe, već i za životnu filozofiju koja je ukorijenjena u stalnoj borbi, i to ne samo na bojnom polju, već i na terenu pravde.
Simbol borbe protiv nepravde
Njegovo ime u vojnim krugovima nije bilo nepoznato, ali tokom godina je sve više postajalo simbol borbe protiv nepravde. Godine 1991. Omerović je bio odlikovan Ordenom za hrabrost, a vanrednom odlukom Predsjedništva SFRJ unapređen je iz čina starijeg vodnika u čin potporučnika. Nažalost, ta odlikovanja nisu bila dovoljna da ga spasu od marginalizacije koju je doživeo od strane vojne birokratije, koja je uzburkala njegovu sudbinu samo zato što je bio musliman.
Omerović se nije predao ni nakon što je bio izbačen iz Vojske. Radio je kao privatno obezbjeđenje, kako bi prehranio svoju porodicu, jer mu je država, kojoj je posvetio decenije svog života, okrenula leđa. Sve pokušaje da dobije zasluženu penziju, iako uz određene naknade, do danas je u velikoj mjeri onemogućila birokratija.
Posljednjih godina, Omerović je postao istaknuti predstavnik veterana 63. padobranske brigade. Na obilježavanju 80 godina ove elitne jedinice, komandant brigade, pukovnik Zonić, izložio je tadašnjem predsjedniku Vlade Milošu Vučeviću Omerovu nepravdu, pozivajući ga da se riješi pitanje. Iako je Vučević zakazao prijem, do sada se nije dogodilo nikakvo pomjeranje na bolje, prenosi Nova.rs..
Saznaj više ⬇️
Podsjetimo, studenti u blokadi objavili su na društvenim mrežama detaljan program današnjeg protesta, koji se pod nazivom „15. za 15“ održava u Beogradu.
Glavni program odvija se kod Narodne skupštine, a zvaničan program će početi u 16 sati,muzičkim programom.
U 17 sati predviđeni su uvodni govori, pola sata nakon toga ;govor “Nećete nas gaziti“, a u 17.40 će prikazati video „Mržnja/Ljubav“. ;
Program se nastavlja u 18 sati nastupom hora, nakon čega će u 18.30 prosvjetari održati svoje govore. ;
U 19.00 organizovaće tišinu za poginule u Novom Sadu, a u 19.30 se nastavlja muzički program.
U 20 sati organizatori će održati govor „Društveni front“, ;15 minuta kasnije nešto što je najavljeno kao „Najveća buka u Srbiji“.
Finalni govor zakazan je za 21 sati, a u 21.20 počeće akcija čišćenja prostora uz muzički program.
(Vijesti.ba)