Dok se bjegunac od zakona i presuđeni političar Milorad Dodik sve više nalazi u središtu međunarodne osude i pokušaja uklanjanja iz političkog života, njegov dugogodišnji saveznik Dragan Čović ne odustaje od pružanja podrške. Iako su Dodikovi potezi naišli na oštru kritiku gotovo svih evropskih zemalja, ironija leži u tome da se upravo oni koji sebe nazivaju “promicateljima evropskih vrijednosti” i dalje čvrsto drže njegove strane.
O trenutnim političkim zbivanjima u Bosni i Hercegovini za Hayat TV govorio je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta IFIMES.
“Cilj je jasan – stvoriti sliku da je Bosna i Hercegovina nestabilna i nefunkcionalna država. Posebnu pažnju treba obratiti na inicijative poput dislociranja Apelacionog suda BiH, što se može protumačiti kao udar na pravni poredak. Takva institucija, u skladu s praksom u demokratskim državama, mora ostati u glavnom gradu. Prisjetimo se i donošenja Zakona o VSTV-u, koji je prošao bez ozbiljne analize i očito nije usklađen s evropskim standardima. Suštinski – ništa konkretno nije urađeno. Ozbiljnost jedne države mjeri se spremnošću da preuzme međunarodne obaveze. Ove strukture vlasti to ni nakon decenija nisu pokazale”, upozorio je Bećirović.
On ukazuje na Rumuniju kao pozitivan primjer države koja je, za razliku od BiH, znala kako iskoristiti svoje članstvo u EU.
“Rumuni su na posljednjim izborima pokazali političku zrelost odbacivši proruskog kandidata, čime su jasno stali uz evropske vrijednosti. Ko god se nalazi na crnim listama, bilo američkim ili evropskim, automatski gubi kredibilitet i političku legitimnost. Ipak, u BiH upravo takvi ljudi često drže ključne pozicije. Umjesto da se povuku, oni se inate, junače i pokušavaju ojačati svoje pozicije uoči narednih izbora. Nedavno sam boravio u Rumuniji i uvjerio se koliko su napredovali. Njihova politička kultura raste jer razumiju da ne žele riskirati budućnost zbog političara s mračnom prošlošću. Mi u BiH se, nažalost, još uvijek borimo sa osnovama – sa stvaranjem društva jednakih i funkcionalnih institucija”, ističe Bećirović.
Dodaje da su institucije u BiH još uvijek ranjive i podložne manipulacijama.
“Kod nas su pojedinci sebe proglasili institucijama. Umjesto da rade za građane, oni čuvaju vlastite interese i stvaraju haos kako bi ostali na funkcijama. Vladavina prava ne postoji kada se sve svodi na ‘vlastiti džep’.”
Bećirović kritikuje i političku ulogu Dragana Čovića, tvrdeći da njegova dominacija nije rezultat podrške naroda, već političkih kalkulacija.
“Svaka podrška Hrvatske HDZ-u BiH predstavlja korak unazad, kako za samu Hrvatsku, tako i za Hrvate u BiH. Čović iza sebe nema nikakvih konkretnih rezultata, što je jasno vidljivo kroz ekonomske pokazatelje. Nema države u svijetu u kojoj tako mala politička stranka kao HDZ BiH diktira ključna politička dešavanja. Tu dominaciju omogućile su tzv. patriotske snage iz Sarajeva. Kada pogledate sastav Vijeća ministara, postavlja se pitanje kako stranka s tako malim brojem glasova ima tri ministra. Njihov prijedlog izbornog zakona ide u pravcu da se predstavnici hrvatskog naroda biraju iz Zagreba – potpuno isključujući volju birača iz BiH”, ističe on.
Govoreći o Čovićevoj političkoj zaostavštini, Bećirović ne ostavlja dilemu:
“Tamo gdje je Čović imao politički uticaj – danas vlada ekonomska pustoš. Broj Hrvata u BiH se prepolovio, a njegova politika nije donijela nikakvu korist narodu. Najveće saveznike, paradoksalno, ima upravo među onima koji se u Sarajevu nazivaju državotvornim snagama.”
Na kraju, Bećirović naglašava da stabilna budućnost Bosne i Hercegovine ne može biti izgrađena bez promjene odnosa susjednih zemalja prema njoj.
“Politike koje dolaze iz Zagreba i Beograda, sudeći prema njihovim djelima, nisu prijateljske prema BiH. Dugoročno gledano, pad Milorada Dodika će označiti i politički kraj Dragana Čovića. Ta dva projekta su međusobno zavisna – kada jedan padne, i drugi će se urušiti”, zaključuje Bećirović.