Naslov: Građanska država kao prijeka potreba: Schmidtove poruke i stvarnost u BiH
Na sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu govorio je i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt. Njegove izjave, koje su izazvale snažne reakcije, posebno su odjeknule među građanima BiH i dijaspore.
Među njima je i Banjalučanin iz Švedske, Edin Osmančević, koji otvoreno kritikuje stavove koje Schmidt iznosi o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Schmidt protiv građanskog uređenja BiH?
Schmidt je tokom svog izlaganja poručio kako je teško objasniti funkcionisanje BiH ljudima van Zapadnog Balkana, dodajući:
“Ako ne gledamo multietnički ustroj Bosne i Hercegovine i očekujemo da to bude građanska država, nećemo biti dugoročno uspješni. Moramo poštovati specijalnu situaciju u kojoj se BiH nalazi.”
Ova izjava, prema Osmančeviću, zvuči apsurdno, posebno imajući u vidu da dolazi od predstavnika Njemačke – zemlje u kojoj krajem 2022. godine živjelo 72 miliona Nijemaca i 12,3 miliona ljudi sa stranim državljanstvom.
“Zar je BiH previše kompleksna da bi bila građanska država? Šta to Njemačka može, a BiH ne smije ni pokušati?”, pita se Osmančević.
Nejednakosti i izostanak rješenja
Osmančević podsjeća da iako se Schmidt osvrće na specifičnosti političkog sistema BiH, nikada nije ponudio konkretne prijedloge kako reformirati taj isti sistem.
“Zašto ne govori o presudama Evropskog suda za ljudska prava? Zašto ne insistira na izbornim reformama koje bi omogućile Jevrejima, Romima i ostalima ravnopravan politički status?”, pita se.
Ističe kako se godinama čeka na implementaciju ključnih pravnih i institucionalnih promjena, ali da Schmidtovo djelovanje sve više podsjeća na očuvanje statusa quo.
“Neće on ponuditi rješenja sve dok se jasno ne založi za BiH kao građansku i suverenu državu”, dodaje Osmančević.
Građanin bez građanskih prava
U svojoj kritici, Osmančević ističe vlastito iskustvo: kao Banjalučanin koji redovno glasa, ali nema pravo da bira svog predsjednika niti da bude biran. “Zar svaki građanin BiH ne bi trebao da se osjeća kao svoj na svakom pedlju svoje države? Umjesto toga, Schmidt nam objašnjava zašto to ne bi bilo moguće”, ističe on.
Poredi BiH sa zemljama poput Njemačke i Švedske gdje je visok procenat stanovništva stranog porijekla, ali u kojima građanski model funkcionira.
“Zašto Schmidt uporno izbjegava pomenuti da i u BiH može postojati balans između etničkog identiteta i građanske jednakosti?”, pita se.
Leptospiroza i granice apsurda
Epidemija leptospiroze u Kantonu Sarajevo, naročito slučaj u sarajevskom naselju Dobrinja, ilustrativan je primjer kako politička podjela šteti svakodnevnom životu građana.
Zgrada koja se nalazi na međuentitetskoj liniji suočava se s infrastrukturnim problemima koje nije moguće riješiti zbog birokratskih i političkih prepreka.
“Mi smo u FBiH, a plaćamo vodu ViK-u Istočno Sarajevo. Oni su spremni da kopaju, ali im treba saglasnost iz Općine Novi Grad Sarajevo jer se prelazi entitetska linija. Zbog političke situacije to stoji već četiri mjeseca”, izjavio je jedan od stanara.
Osmančević taj slučaj komentariše kratko: “Ovo je jedan od mnoštva razloga zašto nam treba građanska država!” i ironično poziva Schmidta da sanira septičku jamu dok ljudi obolijevaju od leptospiroze.
Christian Schmidt, kao visoki predstavnik, ima mogućnost da svojim djelovanjem doprinese političkoj transformaciji BiH. Međutim, njegova retorika o “specifičnostima BiH” sve više podsjeća na opravdanje za održavanje nefunkcionalnog sistema.
Bosni i Hercegovini nije potrebna konstanta zamrznute podjele, već hrabra vizija budućnosti – građanska država u kojoj će svi građani imati jednaka prava, bez obzira na etničku pripadnost. Rješenja postoje. Potrebna je samo politička volja i spremnost da se pređe granica straha od promjene.
Jer epidemije, siromaštvo, korupcija i svakodnevni problemi – ne poznaju entitete.
EPIDEMIJA NE POZNAJE ENTITETE
Epidemija leptospiroze proglašena je u Kantonu Sarajevu, a slučaj s entitetske linije dokaz je da nam je građanska država potrebna.
Iako problem sa kanalizacijom i njen izljevanjem postoji koji je postao i zdravstveni, izgleda da je veći onaj politički i administrativni a to je međuentitetska linija gdje se zgrada u sarajevskom naselju Dobrinja i nalazi.
“Mi smo u FBiH a plaćamo vodu u ViK Istočno Sarajevo. ViK Istočno Sarajevo je spreman da kopa, ali im treba saglasnost Općine Novi Grad Sarajevo jer se prlazi entitetska linija. Oni kažu da zbog političke situacije, oni bi to odgodili i od toga su prošla četiri mjeseca. Politička stiuacija se nikad neće promijentii”, kaže stanar.
Nepokošena trava, štakori, prljavština je sve ono što okružuje ovu zgradu i građane koji tu žive.
Taj je slučaj kratko prokomentirao Osmančević.
-Ovo je jedan od mnoštva razloga zašto nam treba građanska država!
Pozovite Shmidta da sanira septičku jamu dok ljudi obolijevaju od leptospiroze, poručuje Osmančević.