U zemlji gdje je sve moguće osim logičnog raspleta, stigli smo do trenutka kada šest ljudi pokušava riješiti dug koji je napravio entitet, ali ga svi moraju prepoznati kao svoj. Dok je dug rastao, institucije šutjele – sada Fiskalno vijeće BiH mora iznaći rješenje.
Da slučaj Viadukt nije samo ekonomsko već i političko pitanje, potvrdili su zaključci 53. vanredne sjednice Vijeća ministara BiH, na kojoj je zaključeno da se plaćanje duga bh. entiteta Republika Srpska prema slovenačkoj firmi Viadukt, prebaci na odlučivanje Fiskalnog vijeća BiH. Prema ovoj odluci predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zadužena je hitno zakazati vanrednu sjednicu Fiskalnog vijeća BiH u cilju usvajanja izmjena dokumenta Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH za razdoblje 2025.-2027. godine, radi izvršavanja obaveza po arbitražnoj presudi u predmetu Viaduct d.o.o.
Portorož i drugi protiv Bosne i Hercegovine, a vezano za dobit Centralne banke Bosne i Hercegovine, čime bi se našlo rješenje za plaćanje duga, te deblokirali računi i imovina BiH koji su zbog ovog slučaja najviše ugroženi.
“Razmatrat ćemo i druge opcije”
„Ako Fiskalno vijeće ne odobri ovu mjeru, što je vrlo moguće, jer bi se radilo o preraspodjeli novca od Centralne banke BiH, a to bi značilo da jedan dio ovih sredstava bude umanjen za FBiH i da ide na štetu Federacije BiH, pa možemo očekivati da FBIH ne pristane da na Fiskalnom vijeću rješavamo ovaj problem, u tom slučaju, već na sjednici Vijeća ministara u utorak, razmatrat ćemo druge opcije kako bismo deblokirali BHANSA-u i izbjegli potpuni kolaps kontrole neba iznad BiH“, kazao je nakon sjednice državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto.
Odgovor iz bh. entiteta FBiH je odmah stigao. Premijer Nermin Nikšić je na svom Facebook profilu objavio kako ovaj entitet neće dati novac za pokrivanje duga, kako je naveo, separatista iz RS-a!
„Izmjene Globalnog okvira fiskalnog bilansa sa ciljem da se na cijelu državu, a u većinskom omjeru Federaciju Bosne i Hercegovine, prebaci obaveza vraćanja duga preduzeću Vijadukt d.o.o. nikada neću pustiti s obzirom da u Fiskalnom vijeću imam mogućnost veta. Želim odmah obavijestiti Vijeće ministara i one koji su izmaštali ovu odluku da traže druga rješenja, da ne čekaju utorak, jer će do utorka dug entiteta Republika Srpska narasti za dodatnih 54.000 KM“, napisao je između ostalog Nikšić u svojoj objavi.
Nakon što je Slovencima dodijelila koncesiju za hidroelektrane, koncesiju na Vrbasu dodijelila je kasnije i Elektroprivredi RS, što je pravno neoprostivo i što je dovelo do arbitraže koju je BiH izgubila.
Podsjećamo, 2004. godine Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesiju Viaductovoj firmi HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana Krupa i Banjaluka-Niska. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada RS, 2013. godine nekoliko kilometara uzvodno, dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane Bočac 2 svojoj Elektroprivredi RS čime su ugroženi Viaductovi projekti na tom području (onemogućena je izgradnja Hidroelektrane Krupa).
Kako je stvoren problem Viadukt
Slovenačka firma Viaduct i drugi pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.
Arbitražno vijeće u Washingtonu presudilo je u korist Viaducta i obavezalo BiH na isplatu 40 miliona eura.
Danas taj dug premašuje 56 miliona eura, prema riječima bivšeg pravobranitelja BiH Mlađana Mandića, koji je upozoravao vlasti RS da će izgubiti arbitražni spor, te da pristanu na dogovor sa Slovencima, koji su bili raspoloženi da se cijeli slučaj riješi mirnim putem bez arbitraža, s tim da RS plati odštetu koja bi iznosila od milion do 3,5 miliona eura najviše, danas dostiže i 70 miliona, budući da svaki dan ne plaćanja ovog duga, donosi kamatu od devet hiljada eura!.
Ono što je sporno u cijelom slučaju je da dug nije generisan na nivou države i njenih institcija, već da ga je svojom neodgovornošću prouzrokovao entitet BiH, u ovom slučaju RS, čija Vlada je još 2017. godine obećala kako će pokriti sve troškove arbitraže i eventualne finansijske obaveze nastale presudom.
Budući da je sve ostalo na riječima, i da nikada nije ispunila ovu obavezu, pravni tim Viaducta pokrenuo je postupak prinudne naplate što je dovelo do izvršnog naloga za zapljenu sredstava države BiH. Zbog naplate duga pod prijetnjom pljenidbe našle su se zgrade Centralne banke BiH u Mostaru, Banjoj Luci i Brčkom, a na udaru su i državna sredstva na računima u zemlji i inozemstvu.
Na meti je i Agencija za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju BiH (BHANSA), čiji rad je ozbiljno ugrožen. Naime, EUROCOL ju je obavijestio da će zbog zbog sudske odluke zamrznuti sve dalje isplate prema BHANSA-i.
Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine osnovano je sa zadatkom koordinacije fiskalne politike u BiH kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost BiH, FBiH, RS i Brčko Distrikta BiH. Čini ga šest članova.
Činjenicom da je sada na njega pao teret rješenja problema, Fiskalno vijeće BiH došlo je u medijski fokus.
Šta je funkcija Vijeća i ko ga čini, te kako se usvajaju odluke?
Fiskalno vijeće BiH igra ključnu ulogu u održavanju fiskalne discipline i stabilnosti zemlje. Njegove odluke direktno utječu na funkcioniranje državnih institucija i ispunjavanje međunarodnih finansijskih obaveza.
BiH zbog duga svaki dan ima kamate od 9.000 eura, pa se dug prema procjenama popeo između 56 i 70 miliona eura, Foto: Reuters
Šta je zadatak Fiskalnog vijeća BiH
Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine osnovano je sa zadatkom koordinacije fiskalne politike u BiH kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost BiH, FBiH, RS i Brčko Distrikta BiH. Čini ga šest članova: presjedavajući Vijeća ministara, entitetski premijeri, entitetski ministri finansija kao i državni ministar finansija i trezora.
Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini moraju imati najmanje jednog predstavnika u Fiskalnom vijeću. Sjednicama Fiskalnog vijeća, u svojstvu posmatrača i bez prava glasa, prisustvuju guverner Centralne banke BiH i predsjednik Vlade Brčko Distrikta BiH.
Fiskalnim vijećem predsjedava presjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a u slučaju njegove spriječenosti, premijer Federacije Bosne i Hercegovine ili predsjednik Vlade Republike Srpske, naizmjenično.
Da bi mogla biti održana sjednica Fiskalnog vijeća, potrebno je da joj prisustvuje najmanje pet njegovih članova. Da bi odluke bile pravno valjane, potrebno je da za njih glasa najmanje pet članova Fiskalnog vijeća i najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Prijedlog dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini donosi se za naredne tri godine, revidira se svake godine a usvaja se u formi sporazuma između Vlade FBiH, Vlade RS i Vijeća ministara BiH.