Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije, koji je bio dio delegacije u Rijadu, na konferenciji za novinare izjavio je da su Rusija i Sjedinjene Američke Države dogovorile stvaranje uslova za potpunu obnovu saradnje između dvije zemlje.
Prema njegovim riječima, razgovori su bili ozbiljni i konstruktivni, a obe strane pokazale su spremnost da razmotre sve aspekte bilateralnih odnosa, uključujući politička i ekonomska pitanja.
Lavrov je naglasio da je tokom sastanka posebno istaknuto kako je bivši američki predsjednik Donald Trump bio “prvi od zapadnih lidera” koji je izjavio da je “uvođenje Ukrajine u NATO bio jedan od najvećih Bidenovih grešaka”. Ova izjava, prema Lavrovu, potvrđuje dugogodišnje ruske tvrdnje da bi širenje NATO-a na istok, posebno uključivanje Ukrajine, predstavljalo ozbiljan sigurnosni rizik za Rusiju.
Dodao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta objašnjavao da bi daljnje širenje NATO-a, a posebno prijem Ukrajine u savez, značilo “direktnu prijetnju” Rusiji. Lavrov je naglasio da Moskva neće promijeniti svoj stav po ovom pitanju i da očekuje da se međunarodna zajednica ozbiljno pozabavi pitanjem evropske bezbjednosti.
“Svako pojavljivanje oružanih snaga pod nekim drugim zastavama ne mijenja ništa. To je, naravno, potpuno neprihvatljivo”, izjavio je Lavrov, aludirajući na prisustvo zapadnih vojnih snaga u Ukrajini i druge oblike podrške koje Kijev prima od zapadnih država.
Pitanje ukrajinskog mirovnog sporazuma
Tokom konferencije za novinare, Lavrov je upitan o ponovljenim tvrdnjama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da neće prihvatiti nikakav mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bez direktnog učešća Ukrajine.
Na ovo pitanje Lavrov je odgovorio da ne mora ulaziti u detalje, budući da je ruski predsjednik Putin ovu temu već pokrio u nedavnom intervjuu sa ruskim novinarom Pavelom Zarubinom.
Lavrov je podsjetio na Putinove riječi iz tog intervjua: “Ako (Zelenski) želi učestvovati u pregovorima, poslaću ljude da učestvuju.” Ova izjava sugeriše da Moskva nije zatvorena za mogućnost pregovora, ali da očekuje jasne signale iz Kijeva i spremnost ukrajinskih vlasti da razgovaraju o realnim opcijama za prekid sukoba.
Lavrov je konferenciju završio reflektujući na tok razgovora, ističući da današnji susreti “nisu bili neuspješni” te da postoji mogućnost za nastavak dijaloga u budućnosti.
Ruski delegati: “Nije loše, nije loše”
Neki od ruskih delegata koji su učestvovali na pregovorima također su komentarisali njihov tok i rezultate. Šef ruskog suverenog fonda, Kiril Dmitrijev, izjavio je za rusku državnu televiziju Channel One da su razgovori protekli u pozitivnom tonu i da je ovo bio prvi korak ka mogućem obnavljanju dijaloga između Moskve i Vašingtona.
“Započeo je vrlo pozitivan, konstruktivan dijalog. Za razliku od administracije Bidena, koja nikada nije pokušavala da čuje stav Rusije, ovo je bio vrlo jasan pokušaj da se započne dijalog, razumije stav Rusije i diskutuje o stvarima oko kojih se slažemo,” rekao je Dmitrijev.
Dodao je: “Postoji mnogo tačaka oko kojih se slažemo… bolje smo se upoznali… sada se mnogo bolje razumijemo.”
Teško je govoriti o približavanju, sastanak Putina i Trumpa neizvjestan
Savjetnik predsjednika Putina, Jurij Ušakov, rekao je na ruskoj državnoj televiziji da je sastanak bio ozbiljan i da su se razmotrila ključna pitanja u bilateralnim odnosima. Međutim, istakao je da je teško reći da li se Rusija i SAD u ovom trenutku zaista približavaju jedne drugima.
“Bila je to vrlo ozbiljna diskusija o svim pitanjima na koja smo željeli da se osvrnemo… složili smo se da uzimamo u obzir interese jedni drugih i razvijamo bilateralne odnose, jer su i Moskva i Vašington zainteresovani za to,” rekao je Ušakov.
Posebno je naglasio da su se obje strane složile da će “poseban tim pregovarača uspostaviti kontakt u odgovarajuće vrijeme”. Ipak, dodao je da je u ovom trenutku “malo vjerovatno” da će se održati sastanak između Donalda Trumpa i Vladimira Putina sljedeće sedmice.
“Složili smo se da će poseban tim pregovarača uspostaviti kontakt u odgovarajuće vrijeme”, ponovio je on, naglašavajući da su tehnički detalji pregovora još uvijek u fazi razrade.
Iako konkretni rezultati nisu postignuti, sastanak u Rijadu označava mogući početak nove faze odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Obe strane su izrazile interes za nastavak dijaloga, iako je još uvijek neizvjesno hoće li se i kada održati eventualni sastanak na najvišem nivou između predsjednika Putina i bivšeg predsjednika Trumpa.
Rusiju su u pregovorima predstavljali ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, predsjednički savjetnik Jurij Ušakov i generalni direktor Ruske direktne investicione fondacije (RDIF) Kiril Dmitrijev. Njihovi komentari sugerišu da je sastanak protekao u pozitivnom tonu, ali da su pred obje zemlje još uvijek brojni izazovi prije nego što dođe do značajnijih promjena u međusobnim odnosima.
Saznaj više ⬇️
Reprezentativna karijera Mesuta Ozila u Njemačkoj završena je 2018. godine nakon što su on i Ilkay Gundogan imali srdačan susret s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Mesut Özil: “Bio sam Nijemac dok smo pobjeđivali, migrant kada smo gubili..”
Došlo je do žestokog udara od strane njemačke javnosti. Gundogan se odlučio izviniti i nastavio je s igrama za nacionalni tim, ali Ozil nije imao namjeru da se pravda zbog fotografije. Smatrao je da ga je Fudbalski savez Njemačke diskriminisao i više nije želio nastupati za ovu selekciju.
“Ne mogu predstavljati Njemačku na međunarodnom nivou dok se suočavam s rasizmom i nepoštovanjem. Dok sam nosio njemački dres osjećao sam ponos i uzbuđenje, ali više ne osjećam iste stvari.
Ova odluka je bila veoma teška, a na nju su me natjerali nepoštovanje prema mojim turskim korijenima i pokušaji da se moje ime iskoristi u političke svrhe od strane FS Njemačke.
Tako ne želim igrati fudbal. Ne mogu mirno posmatrati sve jer je takva diskriminacija neprihvatljiva”, rekao je Ozil 2018. godine, a potom je dodao:
“Nijemac sam bio kad smo pobjeđivali. Čim izgubimo onda sam migrant”…
Gulizar je imala veliki utjecaj na Mesuta
Ozil s porodicom sada živi u Istanbulu. Turska je jedina njegova domovina, a u razgovoru za Vav TV dotakao se teme oko reprezentacije i zašto nije zaigrao za Tursku.
“Ne želim puno pričati na ovu temu. Stvari nisu onakve kakvim su se predstavile ranije”, govori Ozil i nastavlja:
“Mnogi su u medijima profitirali na mom imenu. Mnogo stvari se desilo u prošlosti i nakon toga sam odabrao Njemačku.”
“Ne želim otvarati stare teme. Moja karijera je gotova, imao sam dosta uspjeha s Njemačkom i ne želim iskazati nepoštovanje prema toj selekciji”, rekao je Ozil.
Vjeruje se da je zapravo politika razlog što Ozil nije odabrao Tursku kao reprezentaciju koju će predstavljati. Nikad nisu otkriveni detalji razgovora s FS Turske i Ozil ih ni dan danas ne želi saopštiti.
On je u dresu Njemačke imao dosta uspjeha. Najveći je svakako osvajanje Svjetskog prvenstva 2014. godine, te treće mjesto 2010. godine. Dres Elfa oblačio je 92 puta i postigao je 23 gola. Nastupao je i za omladinske selekcije.
Utjecaj na fudbalski svijet
Ozilova odluka da napusti njemačku reprezentaciju izazvala je široke polemike i otvorila pitanja o diskriminaciji i identitetu u evropskom fudbalu. Njegova priča postala je simbol borbe protiv rasizma u sportu, a mnogi su ga podržali, smatrajući da je bio nepravedno tretiran.
Uprkos kritikama, Ozil je nastavio igrati na klupskom nivou, a posljednje godine karijere proveo je u Fenerbahčeu i Bašakšehiru. Njegov utjecaj na mlade igrače ostaje neizbrisiv, posebno za one s dvojnim državljanstvom koji se suočavaju s izazovima identiteta i pripadnosti.
Nakon povlačenja iz fudbala, Ozil se posvetio humanitarnim radovima i vlastitim poslovnim poduhvatima. Njegova fondacija pomaže djeci iz siromašnih porodica, a aktivno se zalaže za obrazovanje i sportsku inkluziju.
Njegova karijera možda je završena, ali debata o njegovom naslijeđu i tretmanu u Njemačkoj i dalje traje. Mnogi ga i dalje vide kao jednog od najtalentovanijih veznjaka svoje generacije, dok drugi smatraju da je njegova priča dokaz koliko politika može utjecati na sport.