Evropska unija ostaje predana politici proširenja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, no evropski dužnosnici sve otvorenije izražavaju zabrinutost zbog unutrašnjih političkih blokada koje zaustavljaju reforme i ugrožavaju budućnost zemlje na evropskom putu.
Komesarka Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Marta Kos u intervjuu za European Newsroom, čiji je dio i Fena, otvoreno je ukazala na razloge zbog kojih Bosna i Hercegovina zaostaje za ostalim zemljama kandidatkinjama.
Dok zemlje poput Ukrajine i Moldavije bilježe ubrzan napredak prema članstvu u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina – zajedno s ostatkom zapadnog Balkana – već desetljećima čeka, što je, kako kaže Kos, sve teže opravdati pred njezinim građanima.
– Ne možemo se niti početi uključivati u Plan rasta jer nismo dobili reformsku agendu, niti su još imenovali glavnog pregovarača. Ono što je potpuno normalno ili jednostavno u drugim zemljama, u BiH je, posebno u ovoj institucionalnoj krizi, mnogo teže – upozorila je Kos.
Unatoč izazovima, naglasila je da zemlje zapadnog Balkana neće biti ostavljene po strani.
Govoreći o novoj američkoj administraciji, Kos je kazala kako Evropska unija i Sjedinjene Američke Države blisko surađuju kada je riječ o Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Osvrnula se i na nedavni susret s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem u Luksemburgu, koji joj je prenio da postoji mogućnost da se prihvate dva dodatna zakona nužna za pokretanje pregovora i nastavak reforme.
– I naravno, moraju imenovati glavnog pregovarača. Mi smo svjesni institucionalne ili političke krize. Gospodin Konaković je govorio o najdubljoj političkoj i ustavnoj krizi nakon rata, posebno zbog secesionističkih tenzija iz Republike Srpske – rekla je Kos, navodeći da će uskoro posjetiti našu zemlju.
Kos je poručila da BiH ima mjesto u Evropskoj uniji, ali da je napredak moguć samo uz ispunjavanje obaveza i političku volju za kompromisima. Istaknula je kako građani zemlje zaslužuju evropsku budućnost, no da ih pojedini politički lideri sputavaju na tom putu.
– Bila bih vjerovatno najsretnija na svijetu kada bismo mogli početi pregovarati s BiH. Građani to zaslužuju – rekla je Kos, dodavši i da je ključno da domaće vlasti preuzmu odgovornost.
Proces približavanja Evropskoj uniji opisala je simbolično.
– Ja to zovem od Daytona do Bruxellesa – naglasila je Kos, istaknuvši da bez saradnje svih, uključujući i entitet Republiku Srpsku, napretka neće biti.
Govoreći o Planu rasta, Kos je upozorila da Bosna i Hercegovina kasni u ključnim koracima, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po dostupna sredstva.
Konkretno, za Bosnu i Hercegovinu predviđena je čak jedna milijarda eura, ali sredstva su upitna jer zemlja nije poduzela ni osnovne korake, upozorila je Kos.
Pojasnila je da će nastavak finansiranja ovisiti o tome koliko BiH ispuni prethodno dogovorene reforme. Ako vlasti ne ispune preuzete obaveze, postoji mogućnost da isplata iz EU fonda bude obustavljena, a sredstva preusmjerena drugim zemljama u regiji.
– Što kasnije dođu s jedinstvenim programom, to će imati kraće vrijeme da ispune sve reforme i bit će im teže. Ali naravno da ćemo čekati – rekla je, Marta Kos u intervjuu za European Newsroom.
Govoreći o drugim zemljama, Marta Kos izjavila je da je tehnički moguć velik napredak u procesu proširenja EU, ali da sve ovisi o političkim odlukama država članica. Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja kandidatkinja.
Navela je da bi se s Albanijom već ove godine mogli otvoriti svi pregovarački klasteri, dok Crna Gora do 2026. može zaključiti pregovore, a potom slijedi ratifikacija.
Albanska vlada ima cilj završiti pregovore do 2027. godine, što Komisija podržava.
Kos smatra da bi i Moldavija i Ukrajina mogle ući u EU do 2030. godine, pri čemu članstvo u Uniji za njih predstavlja oblik sigurnosnih garancija.
Za Ukrajinu kaže da se s Mađarskom vode razgovori o pitanju mađarske manjine i nada se pozitivnom rješenju, koje bi moglo otkloniti otpor Budimpešte otvaranju prvog klastera.
(Vijesti.ba)