Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović boravila je 13. i 14. marta u Azerbejdžanu, kao predstavnica naše države. Međutim, boravak u ovoj prijateljskoj državi iskoristila je da govori ne u ime države već u ime entiteta RS.
Pokušavala je na sve moguće načine odbraniti separatističke poteze entitetskih vlasti i Milorada Dodika, predsjednika RS-a.
Tokom sastanka sa predsjednikom Republike Azerbejdžan Ilhamom Alijevim u Bakuu kazala je, između ostalog, da je “u toku pokušaj političke eliminacije legitimnog i legalno izabranog predsjednika Republike Srpske, putem pravosudnog progona koji je kreiran na osnovu nelegalne odluke neizabranog stranog državljanina u Bosni i Hercegovini”.
Također, dodala je da je Dodik optužen i prvostepeno osuđen “samo zato što se ponašao u skladu sa Ustavom i zakonima, a ne samovoljom stranca koji svojim djelovanjem u BiH krši i domaće i međunarodno pravo”.
Dan poslije susreta sa Alijevim, na panel diskusiji na Global Baku forumu, kazala je da je situacija u BiH “dramatična” i da se zemlja suočava sa najvećom krizom od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. No ponovo niti jedne riječi o separatističkim potezima vlasti RS-a.
Ovo su informacije koje su zvanične i objavljene u medijima.
Prema saznanjima Stava, izvori iz Ministarstva vanjskih poslova BiH su nam otkrili da je Cvijanović od predsjednika Azerbejdžana navodno tražila čak 500 miliona eura pomoći (kredita) za entitet RS, te jeftiniji plin u narednih 100 godina!? Tom prilikom pokriće su joj bili zahtjevi državnih ministara finansija i vanjske trgovine i ekonomski odnosa Srđana Amidžića i Staše Košarca.
Naravno, o tome da je to plan da o trošku države koju i ona ruši zajedno sa svojim stranačkim šefom Miloradom Dodikom i ostatkom ekipe, putuje po bijelom svijetu i traži novac za RS nigdje niti jedne riječi.
Podsjetimo, nakon Cvijanović u Azerbejdžanu je boravio i ministar odbrane BiH Zukan Helez koji je istakao da je njegova posjeta posebno značajna nakon nedavnog boravka Cvijanović u Azerbejdžanu, tokom kojeg je, kako navodi, iznijela “niz laži i pokušala osigurati podršku za separatističku politiku manjeg bh. entiteta”.
Dodao je da Alijev odlično razumije političke procese u BiH, s obzirom na slične izazove s kojima se Azerbejdžan suočavao u vezi s Nagorno-Karabahom. Podsjetio je da je ta regija, koja po međunarodnom pravu pripada Azerbejdžanu, bila izvan potpune kontrole centralnih vlasti sve do rata kojim ju je Azerbejdžan integrirao.
– Predsjednik Alijev je nakon mog izlaganja dao bezrezervnu podršku Bosni i Hercegovini, njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i cjelovitosti – istakao je Helez, naglašavajući da će institucije BiH učiniti sve da zaštite ustavni poredak zemlje.