Nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici će se vjerojatno naći na dnevnom redu Opće skupštine početkom svibnja, kako je izjavio novinar Ivica Puljić za Al Jazeeru.
Ova rezolucija, koja izaziva žustre reakcije u Republika Srpska i Srbiji, ima za cilj najoštriju osudu genocida u Srebrenici.
Također, predviđa zabranu negiranja tog genocida i veličanje ratnih zločinaca i drugih ratnih zločina. Dokument također predviđa uvođenje lekcija u obrazovni sustav Srbije kako bi se mlađim generacijama stvorila svijest o neprihvatljivosti genocida i drugih ratnih zločina.
Predlagači ove rezolucije su **Njemačka** i **Ruanda**, a sponzori uključuju **SAD**, **Čile**, **Novi Zeland**, **Maleziju**, **Jordan**, **Tursku**, **Sloveniju**, **Albaniju**, **Francusku**, **Italiju**, **Irsku**, **Lihtenštajn**, **Bosnu i Hercegovinu**, **Nizozemsku** i **Finsku**.
Ovo je tek početak, a nova rezolucija o genocidu u Srebrenici može zahtijevati da se 11. srpnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid.
Važno je napomenuti da ova rezolucija nema obavezujuću snagu, ali njezin usvajanje može imati značajne političke posljedice.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, tvrdi da će nakon usvajanja rezolucije uslijediti zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i traženje ratne odštete od Srbije.
Iako ove tvrdnje nisu potkrijepljene dokazima, jasno je da je pitanje genocida u Srebrenici i dalje iznimno osjetljivo i kontroverzno.