Nakon što je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i premijerka Borjana Krišto (HDZ BiH) oštro odgovorila opoziciji iz Republike Srpske porukom da se “imenovanja ministara ne mogu provoditi putem pritisaka ili blokada”, uslijedila je brza i direktna reakcija sa druge strane političkog spektra.
Krišto je, komentarišući aktuelnu blokadu imenovanja ministra sigurnosti BiH, jasno poručila da za takvu odluku nije dovoljna politička volja jedne strane, već je nužan konsenzus vladajuće koalicije u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
– “Za potvrdu imenovanja ministra nužna je podrška parlamentarne većine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, što znači da imenovanja ne mogu biti provedena jednostranim pritiscima ili blokadama, već isključivo kroz politički dijalog i konsenzus”, objavila je Krišto, očigledno aludirajući na pritiske koji dolaze iz političkih krugova iz Republike Srpske.
Međutim, odgovor nije dugo čekao. Nenad Grković, zastupnik Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, dao je žestoku izjavu za portal Politicki.ba, u kojoj je poručio da opozicija iz Republike Srpske raspolaže mehanizmima kojima može pokazati svoju političku snagu – i to vrlo konkretno.
– “Borjana Krišto ima, naravno, zadnju riječ u tome ko će biti ministar sigurnosti. Ali, ako smatra da mi nemamo većinu, lako joj možemo dokazati kakva je naša snaga na primjeru smjene Marinka Čavare ili sekretara Parlamenta BiH. I to vrlo brzo”, poručio je Grković, aludirajući na mogućnost destabilizacije ključnih pozicija koje trenutno drži HDZ BiH.
Ova razmjena poruka dodatno podiže tenzije unutar ionako krhke političke ravnoteže u državnim institucijama. Pitanje imenovanja ministra sigurnosti, koje je već mjesecima predmet političkog nadmudrivanja, postaje simbol šire borbe za prevlast i kontrolu nad ključnim resorima na državnom nivou.
I dok politički akteri iz Republike Srpske pokušavaju izvršiti pritisak na Vijeće ministara, HDZ BiH i Borjana Krišto nastoje očuvati postojeći odnos snaga, pozivajući se na neophodnost dijaloga i parlamentarnog legitimiteta.
Ukoliko se najave Nenada Grkovića pretoče u konkretne poteze, BiH bi mogla ući u novu fazu institucionalne krize koja bi dodatno usporila ionako slabe reforme i evropski put zemlje. U ovom trenutku, čini se da je politički dijalog sve dalje od realnosti, a sve bliža nova runda blokada i političkog pregrupisavanja.