Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) Nermin Nikšić obavijestio je članstvo stranke da će se ove godine povući s njenog čela. Ovu vijest objavila je Istraga.ba na svojoj platformi X, što je izazvalo široke reakcije u političkim krugovima i među članovima stranke.
Odlazak dugogodišnjeg lidera SDP-a otvara novo poglavlje u historiji stranke, koja se priprema za unutarstranačne izbore i izbor novog rukovodstva.
Glavni odbor SDP-a BiH donio je odluku o izradi “izbornog kalendara”, što predstavlja prvi korak ka izboru novog predsjednika i potencijalnim reformama unutar stranke.
Nermin Nikšić je prvi put izabran za predsjednika SDP-a BiH na vanrednom kongresu koji je održan u decembru 2014. godine, nakon ostavke tadašnjeg lidera Zlatka Lagumdžije.
Njegov izbor označio je početak nove ere unutar SDP-a, sa ciljem stabilizacije stranke i jačanja njenog političkog utjecaja. Pet godina kasnije, 2019. godine, članstvo mu je ponovo ukazalo povjerenje i reizabralo ga na poziciju predsjednika stranke.
Na posljednjem Kongresu SDP-a, koji je održan u junu 2023. godine, donijeta je odluka da mu mandat bude produžen do kraja 2024. godine. Ova odluka donesena je u kontekstu stabilizacije stranke i priprema za naredne izbore, ali je sada postalo jasno da će se SDP BiH suočiti s velikim promjenama.
Nikšićev odlazak s mjesta predsjednika SDP-a otvara prostor za nova lica unutar stranke i moguće promjene u političkoj strategiji. Još uvijek nije poznato ko će biti glavni kandidati za preuzimanje liderske pozicije, ali se očekivano već vode razgovori i spekulacije u političkim krugovima.
SDP BiH, kao jedna od najvažnijih političkih partija u zemlji, suočava se s izazovima modernizacije i prilagođavanja novim političkim trendovima. Nikšićev nasljednik će imati zadatak da konsoliduje stranku, poveća njenu popularnost i pripremi je za buduće političke bitke.
Ostaje da se vidi kako će se odvijati proces unutarstranačnih izbora i kakav će biti odaziv članstva. Glavni odbor SDP-a BiH nastavit će s izradom “izbornog kalendara”, što će dati jasniji vremenski okvir za naredne korake unutar stranke.
Saznaj više ⬇️
UN,UK:Opća skupština Ujedinjenih naroda upravo je glasala o suprotstavljenim rezolucijama povodom godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
IZGLASANA REZOLUCIJA O UKRAJINI: Evo koje su zemlje bile za, a koje protiv..
Rezolucija koju je predložila Ukrajina, osuđujući rusku agresiju, usvojena je, javlja Sky News.
U njoj se spominje „sveobuhvatna invazija Ukrajine od strane Ruske Federacije“ te se podsjeća na potrebu provedbe svih prethodnih rezolucija Skupštine “usvojenih kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine“.
Za rezoluciju je glasalo 93 zemlje, 65 ih je bilo suzdržano, a 18 ih je glasovalo protiv.
Protiv su glasali: Bjelorusija, Burkina Faso, Burundi, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Mali, Maršalovi otoci, Nikaragva, Niger, Palau, Sudan, Izrael, Mađarska, Rusija i Sjedinjene Države.
U međuvremenu, SAD je predložio zasebnu rezoluciju koja nije spominjala teritorijalni integritet Ukrajine.
Europske zemlje potom su unijele izmjene u američki nacrt, uključivši reference na suverenitet Ukrajine.
Ova izmijenjena verzija je usvojena – no SAD je odlučio suzdržati se od glasovanja o vlastitoj rezoluciji nakon unesenih izmjena.
IZGLASANA REZOLUCIJA O UKRAJINI: Evo koje su zemlje bile za, a koje protiv..
Opća skupština također je odbacila predloženi ruski amandman na rezoluciju koju su sastavile Sjedinjene Države.