U “Danu uživo” otkrio je kako je Dodik poslušao njega i Almira Džuvu, direktora OSA-e, na dan izricanja prvostepene presude i upozorio da je u protivnom “moglo doći do teškog krvoprolića”.
Kako vidite kraj krize u kojoj se BiH nalazi? Može li trenutno stanje postati trajno, do opštih izbora naredne godine?
Ljudi koji su ušli u državnu vlast, mislim na Trojku, lako su nam obećali da će se Dodik promijeniti, da će oni sve to riješiti nekim čarobnim štapićem. Nažalost, živimo vrijeme koje je bilo i prije. Situacija je sve teža i teža.
A rekao bih, odgovora državničkog tipa, da smirimo međunacionalne tenzije, međuentitetske tenzije, da zemlju okrenemo razvoju, zapošljavanju, odgovornostima koje u ovom trenutku veliki geopolitičkih promjena treba da preuzme državna vlast, odnosno državnička politika. Umjesto toga da mi sada kažemo, pojavio se gospodin Trump.
Šta je tražio gospodin Trump?
Protjerivanje ilegalnih migranata. Pa i ja sam to tražio, pa su me rangirali ovdje, Džafirović se izvinjavao ambasadoru, jer tražim da odu ilegalni migranti.
To je ogromna razlika od legalnih migracija na kojima je Amerika napravila rezultat. Da mi pravimo razvojne planove, kako da autoput Sarajevo-Krajina, Sarajevo-Tuzla, Telekom, ponudimo američkim partnerima, kako bi skrenuli njihovu pažnju i podržali njihovu diplomatsku, ekonomsku diplomaciju, prenosi N1.
“Najvažnije je da uradimo Južnu interkonekciju i ponudimo je Amerikancima”
Dodik im nudi litijum na Majevici, kako bi zapravo isposlovao vraćanje, kako on to naziva, na dejtonske postavke BiH. Mislite li da je fokus Amerike uopšte danas na BiH i u jednom trenutku, s obzirom na ono što se dešava na svjetskoj sceni?
Ljudi iz ekonomskog odjela Američke ambasade u Sarajevu su već razgovarali sa mnom. Oni već imaju zahtjeve, ideje, molbe – da svaka zemlja u kojoj oni imaju ambasadu radi na ekonomskom podizanju poslovanja sa SAD. Mi u Federaciji nemamo niti jednu ideju. Govorimo o bošnjačkom političkom rukovodstvu, u kojoj sam ja javno čuo, možda postoje neki internet, da sačuvamo pažnju ili pridobijamo pažnju Vašingtona. Ne možete vi to.
To je dobro da vi uzmete neku nevladinu organizaciju, sklopite ugovor kao o lobiranju, mada to nije lobistička kuća, nego nevladina organizacija. Sve to lažno predstavite građanima kao da smo tog minuta sjeli Trumpu u krilo, koji nas naravno ne vidi, vi ste u pravu, ali mi moramo imati interaktivnu politiku i prema novim geostrateškim izazovima i unutrašnjim izazovima.
BiH je ušla u proces Južne interkonekcije za vrijeme prošle američke administracije. Vidjeli smo jučer Nikšić se izvinjavao svom partneru, a Čović najavljuje revidiranje?
Nama je najvažnije da mi taj projekat uradimo, to je strateški američki interes, to je strateški interes Bosne i Hercegovine. Mislim da je to projekat na kome nema, kako bi narod rekao, cile mile, moramo to uraditi i dobro je da se to uradi. I dobro je da ga ponudimo vladi Sjedinjenih Američkih Država.
Ali, mi moramo također da imamo i odgovore kada su domaći izazovi u pitanju. Mi sad imamo veliki problem koji se zove separatizam Milorada Dodika. Mi smo imali jednu tragikomičnu, karikaturalnu situaciju da se naši političari takmiče da će oni uhapsiti Milorada Dodika. Ja sam veoma biranim riječima ranije upozorio, nemojte to uraditi, dajete argumente advokatima da Interpol ne prihvati da radi svoj posao.
I šta se dogodilo? Kako smo imali opštu političku trku, Interpol je to tretirao kao politički problem i oni koji su trčali da uzmu jeftine političke predizborne poene, danas su se sakrili, ne progovaraju. Mislim da mi moramo da prepustimo sve odgovore institucijama.
Danas Milorad Dodik na društvenim mrežama poručuje da je spreman da zaledi i sporne zakone donese u NSRS. Jesu li ovo posljedice jučerašnje poruke iz pariza, gdje su o Dodiku razgovarali Vučić i Macron?
Nama je veoma važan zvaničan stav šefa Francuske države koji je rekao da oni stoje čvrsto u očuvanju integriteta, teritorijalnog suvereniteta i tako dalje Bosne i Hercegovine. Dakle, očigledno to Vučićevo lobiranje nije dalo rezultata. Ne znam, ja nisam sklon da jednom popijem kafu sa gospodinom Dodikom i kažem biračima ko neko prije godinu i po dana, ‘gospodin Dodik se promijenio’. Ja ne vjerujem Dodiku.
Zašto mi ne bismo ovo njegovo ponašanje i tu ponudu da kao nešto pregovaramo politički, testirali kao novu zamku?
Prvo, političari nemaju šta da pregovaraju i razgovaraju i dogovaraju se onome što je ušlo u pravosudni postupak. Dodik treba i može jedino da pregovara, konsultuje se putem svojih advokata sa postupujućim tužiteljima i nadležnim sudom, a to je Sud Bosne i Hercegovine.
Dodik je pokazao jednu vrstu odgovornosti da ne želi nikakvu vrstu oružanog sukoba onoga dana kad je bilo najdelikatnije, kad je trebalo da dođe njegovih 5.000 pristalica u centar Sarajeva, kad je poslušao predsjednika, šefa obavještajne službe gospodina Džuve, pa i mene, i te ljude sklonio u Banjaluku. Tu je moglo stvarno da dođe do teškog krvoprolića..
Je li vas konsultovao on po tom pitanju ili?
On i Džuvo su vodili direktne pregovore, ja sam asistirao svojim iskustvom, kad sam rekao, kad sam ja bio u pritvoru, ja sam pozvao ljude da ne izlaze na ulice, jer možete imati demonstracije sa smrtnim ishodom. Ali opet je tu Dodik pokazao da ne želi bilo kakvu vrstu izazivanja, nečega što bi napravilo krv. Međutim, ovaj drugi dio koji se zove separatizam, odvajanje od BiH, nemojte biti naivni. To je plan koji se radi 5 ili 10 godina, a njegova presuda je bila samo praktično povod da se to izvuče iz ladice i neće se to tako lako vratiti.
Kakve reakcije bi moglo izazvati hapšenje Dodika, ukoliko do istog dođe? Dodik kaže – to će izazvati ustanak.
Sve je moguće i sve nije moguće. Najbolje je da mi ne licitiramo. Najbolje bi bilo kada bi se Dodik vratio u taj pravosudni okvir. On ima pravo žalbe kada je prva presuda u pitanju, i to su njegovi advokati uradili.
Ali za te prve presude je došlo još gomila poteza, koje će vjerovatno izazvati nove sudske procese i mnogo veće konsekvence?
Naravno, i to su već samo po sebi mnogo teža krivična djela, ali ja ne vidim način da će neko od bošnjačkih političara, pa i hrvatskih, sjesti i pregovarati o stvarima koje su pravosudne. Kako ja mogu pregovarati kao političar, vi idete u separatizam, ukidate zakone na nivou BiH, a mi ćemo ti garantovati slobodu. Koji će to sudija prihvatiti?
Nije tako jednostavno kao što Dodik predstavlja. Vidjet ćemo da li on to zaista želi da uradi u dobroj namjeri. Vi kad pregovarate, pregovarate u dobroj namjeri, ili kada nudite neke ideje, radite u dobroj namjeri.
Ali za Dodika se lobira u Budimpešti i u Parizu, pa i izgleda da će i u Turskoj za vikend koji je pred nama. Postoji li mogućnost da uprkos protivljenju Trojke koja kaže da Dodik više nije relevantan sagovornik, da neko sa strane vrati Dodika za pregovarački sto sa partnerima, ili do jučerašnjim partnerima u BiH?
U politici nikada ne treba reći nikada. Ja sam to već jednom potencirao, vidjeli ste novog predsjednika ili šefa Sirije koji je do prije nekoliko mjeseci bio na američkoj potjernici i nuđena je nagrada od 10 miliona dolara za informaciju o njemu da bi se fizički likvidirao.
Da je međunarodnom akcijom obrijao bradu, stavio kravatu i počeo da vodi Siriju i postao kredibilni pregovarač i partner međunarodne zajednice. Ništa nije nemoguće, ali kada je Dodikov slučaj u pitanju, ja mislim da bi to bilo pogrešno i da to treba da rješavaju institucije zajedno sa njegovim pravnim timovima.
U nekoliko navrata ste tokom razgovora skrenuli pažnju na to da je Trojka nekad na početku rekla kako je Dodik drugačiji čovjek, da se promijenio, a da se to nije desilo. Danas stranke Trojke uglavnom ne odgovaraju na Dodikove verbalne napade. Je li to dobra taktika, s obzirom da posljednjih već mjesec dana ili možda čak i više Dodik te svoje poruke ispaljuje u prazno?
Zapravo, nema odgovora sa druge strane. Nema sa kim da se svađa. Ja mislim da je bilo sreće da su te polemike trebale da prestanu još prije deset godina. Da se rukovodstvo Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih takmiče u dobrim stvarima, a ne u dizanju predizbornih tenzija i dobijanju lakih glasova. On će sada, naravno, govoriti u prazno, jer malo prije sam vam rekao teško je da ko može prihvatiti pregovore s nekim ko se tretira kao zvanični bjegunac od zakona.
Opozicija iz FBiH je stava da su institucije trebale reagovati odmah, promptno. Je li to dobra taktika, s obzirom da Dodika, kao što ste i sami rekli prije nekoliko dana, u ovom trenutku čuva 50 naoružanih ljudi?
Mi treba prvo da postavimo osnovno pitanje da li ćemo hapšenjem Dodika riješiti sve probleme. Prije toga dolazi još važnije pitanje. Da li se mi kao civili, odnosno političari, trebamo miješati u rad policijskih agencija? One su te koje donose procjenu, koje žrtvuju svoje ljude ili prave mudru strategiju i taktiku kako da do privođenja određenog lica dođu bez žrtava.
Ja mislim da mi tu imamo iskustvo. Neki koji su mlađi, možda se ne sjećaju, Miloševića je isporučila Srbija. Mladića, također, kao ratne zločince, Karadžića, također. Najbolja stvar je da Dodika pravosudno, ako dotle on sam to ne uradi, isporuče njegovi Srbi.
U RS Dodik ima apsolutnu vlast, na državnom nivou se pregovora o prekompoziciji. Izgleda od toga još ništa jer je problem u FBiH – izborni zakon?
To ono što ja kažem, mi nećemo rješavati sve probleme takozvanim rješavanjem slučaja Dodik. Treba pustiti naše institucije. Ovo kada govorim da bi bilo najbolje da to završe Srbi, odnosno MUP Republike Srpske, ne znači da ja aboliram da SIPA ne treba ništa raditi. Naprotiv. Što se tiče ovih stvari, to su problemi koji nas pate ili prate, dvadeset godina.
Pokušava li Čović da iskoristi ovu situaciju kakvu imamo danas? Da negdje “natjera” Trojku da napravi ustupke oko tog izbornog zakona? Jer, očigledno, ne odriče se Dodika, ne odriče se SNSD-a, drži na distanci opoziciju iz Republike Srpske, a Trojci se jedino, izgleda u ovom trenutku, žuri da dođe do te prekompozicije i da se otkoče procesi, jer bez toga nema ni napretka, a nema ni dobrog rezultata na izborima naredne godine.
Meni je najvažnije da mi ovu godinu sačuvamo Bosnu i Hercegovinu, u ovim velikim međunarodnim talasanjima, u jednom komadu i što snažnije. Kada je pitanje tog izbora hrvatskog člana Predsjedništva, ja sam već 12-13 godina, otkad sam učestvovao u tim pregovorima u Briselu i Strasbourgu, uvijek zagovarao indirektan način izbora.
I mi da smo uzeli taj indirektan način izbora, mi smo mogli riješiti i presude međunarodnih sudova i našeg ustavnog suda. Mislim da bi Hrvati bili jako korektni, mislim na HDZ i politiku, da Bošnjacii Hrvati naprave zajednički lobi, koji će intervenisati prema međunarodnoj zajednici, da i Republika Srpska prihvati indirektan način izbora.
I time bismo izbjegli ovolike tenzije zbog jednog mjesta koje jeste važno, ali na mnogim drugim pozicijama Hrvati su i tekako u kadrovskom smislu i zadovoljni i zastupljeni, da ne kažem prezastupljeni. Znači imamo jednu tačku koja nam koči cijelu BiH, i mudrost politike je da je nekako riješimo uz pomoć stranaca koji u to mnogo vjeruju.
Očigledno HDZ ne vjeruje toj bosanskoj ili bošnjačkoj komponenti, jer ona se u međuvremenu promijenila – bila je to SDA, sada je Trojka?
Vi ste vidjeli da su i HDZ i SNSD pokušavali javno da objave stenograme ili audiozapise sa svojih prvih sastanaka s Trojkom i oni su tvrdili i slali to mnogim redakcijama da im je neko obećao da će im to vrlo brzo riješiti.
Znači Čović i HDZ drže ljude za riječ da će to riješiti. Neko je bio dovoljno neoprezan ili je mislio dobronamjerno, ne mora uopšte tu da bude zla namjera u pokušaju da neko govori da je to jednostavnije riješiti nego što jeste pa je obećao olako brzinu i vjerujem da mi nemamo drugog izbora.
Mi Bošnjačka komponenta moramo sa Hrvatima napraviti da oni budu s naše strane pregovaračkog stola, a ne sa strane SNSD-a i ja zaista očekujem da će tu Trojka, ako treba i da joj se pomogne, napraviti rezultat koji je u najboljem interesu svih građana Bosne i Hercegovine i Hrvata i ispunjavanje svih predstava.
To pratim sa strane, nisam više siguran, a vidite da nije ni on hoće li biti izabran.
Ono zbog čega mnogi kritikuju federalnu Vladu jeste slaba ili nikakva reakcija nakon poplava u oktobru mjesecu. Jesu li za vas prihvatljiva opravdanja tipa – poštovanje procedura?
Veliko ništa nisu uradili. Popravka pruge urađena na sadaku, humanitarnom akcijom privatne kompanije Chengiz. To je poniženje za građane, ali prije svega žrtve. Vidite šta se dešava u Srbiji? Kod nas je poginulo preko 20 ljudi, niko nije odgovarao. To nije samo stvar federalne vlade, da budem precizan.
Kako je moguće za 6 mjeseci da niko nije priveden. Neko je davao u koncesiju, neko je dozvolio da se tamo istovara. Šta je zaključak građana, pa i moj? Neko prejak u ovoj mafijaškoj vlasti, ili u tom dilu, da budem precizan, je toliko jak da opstruira svaku vrstu istrage i krivične odgovornosti za toliki broj smrti, da ne govorim o materijalnoj šteti.