Elon Musk, popularni milijarder i blizak saradnik bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, našao se u središtu medijske oluje nakon što je tokom govora na skupu izveo pokret koji su mnogi protumačili kao nacistički pozdrav. Ovaj čin, izveden uoči Trumpove inauguracije, izazvao je lavinu reakcijaa širom svijeta, uključujući i Njemačku, gdje je historijsko značenje tog gesta posebno osjetljivo.
Michel Friedman, njemačko-francuski publicist i bivši zamjenik Centralnog vijeća za Jevreje u Njemačkoj, oštro je osudio Muskov postupak. Friedman, čija je porodica stradala u Holokaustu, nazvao je ovaj potez “sramotnim” i upozorio na opasnosti normalizacije ovakvih gesta.
“Rušenje tabua došlo je do tačke koja ugrožava slobodni svijet,” izjavio je Friedman za njemački list *Tagesspiegel*. “Auschwitz, brutalizacija, dehumanizacija – sve to simbolizira Hitler. Ovaj potez Muska je nepoštovanje prema svemu tome.”
Njemački kancelar Olaf Scholz također je izrazio zabrinutost zbog Muskovog sve većeg uticaja na evropsku politiku i njegove podrške ekstremno desničarskim strankama poput AfD-a. Scholz je poručio: “Sloboda govora ne uključuje podržavanje ekstremno desničarskih ideologija.”
Musk je na kritike odgovorio putem društvene mreže X (nekadašnji Twitter), koju posjeduje, odbacujući optužbe. “Napad metodom ‘svi su Hitler’ postao je zamoran,” napisao je Musk, negirajući da je pokret imao bilo kakvu nacističku konotaciju.
Incident je dodatno eskalirao kada je Musk posprdno prokomentarisao Scholza nazivajući ga “Oaf Schitz” kao odgovor na tvrdnje kancelara o njegovoj političkoj naklonosti ekstremnoj desnici.
Njemački pravni stručnjaci poput sudije Kaija-Uwea Herbsta naglasili su da bi takav gest u Njemačkoj mogao rezultirati krivičnom prijavom. Herbst je podsjetio na brojne primjere gdje su čak i provokativni gesta slične prirode bili strogo sankcionisani.
Njemački list *Die Zeit* objavio je naslov “Hitlerov pozdrav” sugerirajući da ovakvi gestovi nemaju mjesta u javnom prostoru, naročito pred publikom sklonom ekstremnim idejama. Nasuprot tome, glavna izvjestiteljica časopisa *Stern* stala je u Muskovu odbranu, tvrdeći da njegov potez nije imao nikakvu nacističku konotaciju: “Postoji mnogo stvarnih razloga za kritiku Muska, ali ovo nije jedan od njih.”
Ovaj čudni potez Muska na pozornici izazvao je globalnu debatu o granicama slobode govora, odgovornosti javnih ličnosti i opasnostima normalizacije ekstremnih simbola. Dok jedni smatraju da se radilo o nespretnoj gestikulaciji bez dubljeg značenja, drugi upozoravaju na ozbiljne društvene i političke implikacije ovakvog ponašanja. U svakom slučaju, incident je ponovo skrenuo pažnju na moć i uticaj javnih ličnosti u oblikovanju društvenih narativa.