Iz Bosne i Hercegovine lani je izvezeno meda u vrijednosti od 266.437 KM, što predstavlja porast od 10,61 posto u odnosu na 2023. godinu. Ovaj trend rasta izvoza pokazuje da bh. med postaje sve prepoznatljiviji na međunarodnom tržištu, posebno u zemljama Bliskog istoka.
Istovremeno, vrijednost uvoza meda iznosila je 4,6 miliona KM, što je povećanje od 28,75 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ove brojke ukazuju na sve veću potražnju za medom u BiH, ali i na značajan uvoz iz susjednih i drugih zemalja.
Kada je riječ o količini izvoza, prošle godine je izvezeno 10 tona meda, što je povećanje od 45,67 posto u odnosu na 2023. godinu kada je izvezeno 6,9 tona. S druge strane, uvoz meda u 2024. godini dostigao je 621,4 tone, što ukazuje na znatnu disproporciju između izvoza i uvoza.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prosječna izvozna vrijednost jednog kilograma meda u 2024. godini iznosila je 26,30 KM, dok je uvozna cijena bila znatno niža i iznosila 7,36 KM. Ovi podaci sugeriraju da se domaći med na stranim tržištima prodaje po znatno višim cijenama, što ukazuje na njegovu kvalitetu i potražnju.
Najveći dio bh. meda izvezen je u Saudijsku Arabiju, čak 8.148 kilograma, što pokazuje da su potrošači u ovoj zemlji prepoznali kvalitetu bosanskohercegovačkog meda. Pored Saudijske Arabije, značajne količine su plasirane i u Jordan, gdje je izvezeno oko jedne tone, dok su manje količine otišle u Ujedinjene Arapske Emirate (211 kg) i Tursku (137 kg).
S druge strane, BiH je najviše meda uvozila iz Hrvatske, Srbije, Turske, Bugarske i Mađarske. Ove zemlje dominiraju na bh. tržištu meda, najčešće zbog nižih cijena proizvoda u odnosu na domaći med. Ipak, razlika u kvaliteti i cijeni ukazuje na to da bosanskohercegovački proizvođači trebaju raditi na povećanju domaće proizvodnje i konkurentnosti kako bi smanjili zavisnost od uvoza.
Stručnjaci ističu da je domaća proizvodnja meda u BiH još uvijek nedovoljno razvijena u odnosu na potencijal koji zemlja posjeduje. Klima i bogata flora pružaju idealne uslove za pčelarstvo, ali brojni proizvođači se suočavaju s izazovima poput nedostatka subvencija, varijabilnih vremenskih prilika i nelojalne konkurencije.
Unapređenje ove grane moglo bi značajno doprinijeti povećanju izvoza i smanjenju uvoza, što bi pozitivno utjecalo na ekonomiju zemlje.
Kako bi se iskoristio puni potencijal domaće proizvodnje, potrebno je dodatno ulagati u pčelarsku industriju, osigurati povoljne uslove za proizvođače i podsticati promociju domaćeg meda na međunarodnom tržištu. Ukoliko se prepoznaju ovi faktori, BiH bi mogla postati prepoznatljiv brend na svjetskoj mapi proizvođača visokokvalitetnog meda.