SARAJEVO – Odluka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH da odbaci Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću izazvala je žestoke političke reakcije, kako unutar BiH, tako i iz evropskih krugova. Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier osudio je glasanje delegata, ocijenivši da su time “nanijeli veliku štetu evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine”.
– U Evropskoj uniji nema razumijevanja za takvo ponašanje – napisao je Stier, ukazujući na razočaranje evropskih institucija zbog neusvajanja zakona koji se smatra ključnim za reformu pravosuđa u BiH.
Na njegove riječi reagovala je Sabina Ćudić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, poručivši da u samom prijedlogu zakona, kako tvrdi, nema ničeg evropskog.
– U pitanju je brutalno kršenje zakona i procedura. Cilj nije reforma pravosuđa već povratak Milorada Dodika za pregovarački sto – rekla je Ćudić, aludirajući na to da je čitav proces politički motivisan.
– Vi to dobro znate. Dobro znate i šta vaše kolege iz HDZ-a BiH rade, i to na štetu Hrvata u BiH – dodala je.
Politički paradoks: SNSD podržao zakon koji negira
Na 15. hitnoj sjednici Doma naroda PSBiH, Prijedlog zakona o VSTV-u je odbijen jer nije dobio opću većinu. Protiv su glasali delegati Zlatko Miletić, Dženan Đonlagić, Safet Softić, Džemal Smajić, Kemal Ademović, Nenad Vuković, Želimir Nešković i Šefik Džaferović.
Međutim, dodatnu konfuziju unosi činjenica da su, osim HDZ-ovih delegata i Ilije Cvitanovića (HDZ 1990), za zakon glasala i tri delegata SNSD-a – uprkos tome što je lider te stranke Milorad Dodik VSTV ranije nazivao “neustavnom institucijom”.
Podsjetimo, Narodna skupština RS je još ranije donijela odluku kojom se institucijama poput VSTV-a zabranjuje rad na teritoriji entiteta RS. No, Ustavni sud BiH je takve entitetske zakone stavio van snage, proglasivši ih neustavnim.
Današnje glasanje delegata SNSD-a dodatno ističe politički apsurd – da stranka koja je donedavno prijetila bojkotom VSTV-a sada učestvuje u njegovom zakonodavnom redefinisanju.
Zaključak: Reforma ili politički manevri?
Dok jedni tvrde da je zakon o VSTV-u ključni iskorak ka jačanju nezavisnosti pravosuđa i evropskom putu BiH, drugi u njemu vide pokušaj političkog inženjeringa i povratka diskreditovanih aktera u centar odlučivanja.
Ono što je jasno jeste da se borba za pravosudne reforme u BiH sve češće vodi kroz prizmu političkih interesa, dok evropska perspektiva ostaje taoc unutrašnjih konflikata.