Uhvaćeni Kinezi: Sve što Rusi pričaju je laž, nisu tako jaki!

Dva kineska državljana zarobljena u Ukrajini dok su se borili na strani Rusije tvrde da su prevareni i da su uslovi na terenu potpuno drugačiji od onoga što im je obećano.

Kako kažu, ruska vojska nije ni približno toliko snažna koliko se predstavlja, piše Index.hr.

Wang Guanjung (1991.) i Zhang Renbo (1998.) govorili su na konferenciji za novinare u Kijevu nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski objavio snimak za koji tvrdi da dokazuje prisutnost kineskih vojnika u redovima ruske vojske.

Obojica su, prema njegovim riječima, zarobljeni u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. Radi se o prvim kineskim državljanima koji su zarobljeni kao pripadnici ruske strane u ratu protiv Ukrajine.

Lažna obećanja i regrutacija preko TikToka..

Wang je ispričao da se pridružio ruskoj vojsci nakon što je na TikToku vidio oglas koji je obećavao platu veću od kineskog prosjeka. Zhang je u Rusiju došao u decembru prošle godine zbog posla u građevinskom sektoru, no ubrzo su ga, tvrdi, preusmjerili za vojnu službu.

“Za sve kineske državljane koji razmišljaju o pridruživanju ovom ratu, imamo jasnu poruku: nemojte to činiti”, poručili su Wang i Zhang. “Sve što nam je Rusija govorila bile su laži. Nisu jaki kao što tvrde, a Ukrajina nije ni približno onako zaostala kako je prikazuju”.

Obojica tvrde da su se borbi priključili dobrovoljno i da nemaju nikakve veze s kineskim vlastima.

Stotine Kineza u ruskoj vojsci?

Ukrajinske vlasti vjeruju da broj kineskih boraca na ruskoj strani nije malen. Predsjednik Zelenski nedavno je izjavio kako u ruskim snagama ratuje najmanje 155 kineskih državljana. Nezavisni ruski istraživački portal Important Stories identifikovao je najmanje 51 kineskog vojnika koji su između jula 2023. i maja 2024. prošli kroz regrutacijski centar u Moskvi.

Zelenski je 8. aprila na platformi X poručio: “Imamo informacije koje upućuju na to da je broj kineskih državljana u okupatorskim jedinicama daleko veći. Uključivanje Kine i drugih država, direktno ili indirektno, u ovaj rat pokazuje da Putin ne želi završetak sukoba”.

Oni žele nazad u Kinu, u Rusiju nikako..

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je odgovornost. Glasnogovornik Lin Jian izjavio je 10. aprila: “Kina nije započela krizu u Ukrajini i nije njena strana u sukobu.”

Zarobljeni Kinezi izrazili su želju da u slučaju moguće razmjene zarobljenika budu vraćeni u Kinu, a ne u Rusiju. “Svjestan sam da me kod kuće možda čeka kazna i spreman sam je prihvatiti. Ali želim se vratiti svojoj porodici”, rekao je Zhang.

Wang je dodao: “Pravi rat nema veze s onim što gledamo u filmovima. Jedino zbog čega žalim je što sam razočarao roditelje. Samo želim nazad i spreman sam učiniti sve što treba da se to dogodi”, prenose Vijesti.ba..

Saznaj više…

Mandatar za sastav nove Vlade Srbije, Đuro Macut, izazvao je veliku pažnju javnosti izjavom u Skupštini Srbije da je “uvjeren kako neće doći do hapšenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”, te da upravo zbog toga tu temu nije uključio u svoj ekspoze.

MACUT SIGURAN DA DO DODIKOVOG HAPŠENJA NEĆE DOĆI: Dodao je šta bi se dogodilo ako se to desi.

Macut je tokom rasprave o izboru nove Vlade jasno naglasio da bi eventualno hapšenje Dodika predstavljalo ozbiljan presedan i sigurnosni izazov koji bi zahtijevao hitnu reakciju državnog vrha Srbije.

“Ako bi se to dogodilo, bila bi potrebna sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i donošenje odluke na isti način kao u slučaju početka sukoba Rusije i Ukrajine na području Europe”, rekao je Macut, aludirajući na vanredno stanje i potrebu za jedinstvenim i odlučnim stavom državnog rukovodstva.

Ova izjava dolazi u osjetljivom političkom trenutku, s obzirom na sve veće tenzije između vlasti u BiH i Republike Srpske, kao i sve češće najave iz međunarodne zajednice o mogućim pravnim postupcima protiv Dodika zbog njegovih političkih poteza i izjava koje se u Sarajevu doživljavaju kao antiustavne i separatističke.

Macut se u svom izlaganju osvrnuo i na međunarodnu politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, rekavši kako je ona doprinijela tome da je “Srbija izašla iz defanzive, nevidljivosti i vratila se na stare staze slave”.

Prema njegovim riječima, Vučićeva diplomatska ofanziva posljednjih godina, posebno na relaciji između Istoka i Zapada, osnažila je poziciju Srbije kao ozbiljnog faktora u regionalnim i međunarodnim odnosima.

Naglasio je i da nova vlada ima jasan cilj – pokazati da država Srbija odgovorno i strateški gleda na nacionalne interese, posebno kada je riječ o Srbima izvan matične zemlje.

“Potrebno je pokazati da država odgovorno gleda na nacionalne interese u odnosu prema Srbima izvan Srbije”, kazao je Macut, ističući da će nova vlada biti čvrsto opredijeljena za očuvanje političke i kulturne veze sa Srbima u regionu.

Ova izjava izazvala je brojne reakcije u političkom i analitičkom krugu, jer ukazuje na potencijalno zaoštravanje retorike i odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine. Analitičari smatraju da bi eventualno hapšenje Dodika izazvalo ne samo političku krizu u BiH, već bi moglo dovesti i do novih tenzija u regionu, s obzirom na snažne veze koje vlast u Beogradu održava s Banjalukom.

Za sada ostaje nepoznato da li je Macut ovom izjavom zapravo poslao signal međunarodnoj zajednici ili je riječ o pokušaju da se konsoliduje unutrašnja politička podrška novoj vladi.