Cijene osnovnih životnih namirnica na globalnom nivou nastavile su uzlazni trend, a prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), u aprilu ove godine bile su čak 7,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Ovaj rast izaziva zabrinutost širom svijeta, posebno u zemljama sa slabijim ekonomijama.
Bosna i Hercegovina takođe bilježi negativne ekonomske pokazatelje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija u januaru 2025. iznosila je 3,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U martu je inflacija blago pala na 3,2 posto, ali i dalje ostaje značajna.
Najveći teret rasta cijena osjetio se kod hrane i bezalkoholnih pića, gdje je zabilježen rast od čak 7,8 posto. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani pritisak na kućne budžete građana, naročito onih s nižim primanjima.
U vremenu globalne nesigurnosti i poremećaja u lancima snabdijevanja, cijene hrane ostaju ključni pokazatelj ekonomske stabilnosti, a trendovi pokazuju da izazovi po tom pitanju neće skoro nestati.
Uz prosječnu platu od 1.506 KM i pad industrijske proizvodnje od 9,1 posto, domaći potrošači sve teže podnose poskupljenja.
Prema analizi Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, poskupljenja su posljedica povećanja tržišnih marži i s ciljem ostvarivanja ekstra profitabilnosti u poslovanju, uprkos činjenici da su globalne cijene hrane danas i do 20 posto niže nego 2022. godine, dok su cijene hrane u BiH sada barem 50-200 posto više nego što su bile prije tri godine.
Tržišta osjetljiva na globalne tenzije
Prema FAO indeksu, u odnosu na mart ove godine, najviše su porasle cijene mesa za 3,2 posto, mliječnih proizvoda za 2,4 posto i žitarica za 1,2 posto. Najveći doprinos porastu dale su cijene maslaca, koje su dostigle novi rekord zbog smanjenih zaliha u Evropi.
Podsjetimo da FAO indeks istovremeno bilježi i pad cijena biljnih ulja za 2,3 posto u aprilu, iako su one i dalje za 20,7 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Cijene šećera su pale za 3,5 posto u odnosu na mart. FAO indeks cijena hrane (FFPI) u prosjeku je u aprilu 2025. iznosio 128,3 boda, što je porast od 1,2 boda (1,0 posto) u odnosu na mart.
“Povećanje indeksa cijena žitarica, mliječnih proizvoda i mesa nadmašilo je smanjenje indeksa cijena šećera i biljnih ulja. Sveukupno, FFPI je bio 9,0 bodova (7,6 posto) viši od nivoa prije godinu dana, ali je ostao 31,9 bodova (19,9 posto) ispod vrhunca dosegnutog u martu 2022.”, stoji u odgovoru Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH za Bloomberg Adriju.
Ekonomski analitičar Igor Gavran za Bloomberg Adriju ističe da su ovi cjenovni skokovi rezultat kombinacije vremenskih (ne)prilika i poremećaja na finansijskim tržištima, uključujući posljedice trgovinskih politika SAD-a.
Prema njegovim riječima, tržišta su osjetljiva na globalne tenzije. Ako se u narednom periodu, kaže, ne smiri sukob Indije i Pakistana, doći će i do utjecaja na cijene hrane.
Gavran pojašnjava da je dio tog sukoba vezan i za pitanje vodosnabdijevanja, što dalje, kaže, utječe na poljoprivrednu proizvodnju u toj regiji, posebno kada je riječ o žitaricama. Podsjeća i na prethodne skokove cijena hrane kada je, navodi, bilo nemoguće snabdijevanje iz ukrajinskih žitnih polja.
Prema njegovim riječima, iako procenti povećanja i dalje nisu drastični, situacija zahtijeva pažnju.
Za Bosnu i Hercegovinu je specifično što globalne cijene ne moraju imati direktan efekt. Već smo imali slučajeve da su cijene hrane rasle čak i kada su svjetske cijene padale. S jedne strane to znači da bi naši trgovci mogli povećati cijene i puno više od ovih procenata, ali s druge strane, i da bismo mogli izbjeći ove efekte jer su naše cijene svakako previsoke”, kaže Gavran.
On ističe da kretanje na domaćem tržištu često zavisi od unutrašnjih faktora, poput poreskih opterećenja i troškova rada.
“Cijene hrane u BiH mogle bi porasti više zbog rasta minimalnih plata i doprinosa, nego zbog samih globalnih faktora”, zaključuje.
Podsjetimo da je krajem decembra 2024. godine Vlada Federacije BiH donijela odluku o povećanju minimalne plate za više od 60 posto, na nivo od 1.000 KM, uz primjenu od januara 2025. U Republici Srpskoj, minimalne plate su početkom godine povećane na raspon od 900 do 1.350 KM, zavisno od stručne spreme radnika, dok su cijene električne energije istovremeno također porasle.
Uslijed tih mjera, nominalna prosječna plata u BiH u januaru 2025. godine porasla je za rekordnih 13,5 posto na godišnjem nivou.
Povećanje minimalne plate u FBiH jedna je od najznačajnijih mjera u 2025., ali kako se i pretpostavljalo, rast minimalne plate doveo je i do ubrzane inflacije. Početkom godine cijene su porasle za 1,1 posto u odnosu na decembar, dok su u poređenju s januarom 2024. više za 3,3 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu 2025. godine zabilježen je prosječan godišnji rast cijena od 3,2 posto. Najveći rast zabilježen je u kategorijama: hrana i bezalkoholna pića (7,8 posto), što nastavlja trend kontinuiranog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Znatno su poskupjele i zdravstvene usluge (6,3 posto), kao i restorani i hoteli (5,8 posto).