Nakon što su četiri članice Europske unije, uključujući i Hrvatsku, glasale protiv trenutne obustave vatre iz humanitarnih razloga u ratu Izraela i Palestine, a 15 država članica Unije odlučilo ostati suzdržano, uslijedile su žestoke reakcije na takvo glasanje.
Češka ministrica vanjskih poslova Jana Černochová otišla je najdalje u podršci Izraelu, pa je čak pozvala na izlazak Češke iz Ujedinjenih naroda, zgražajući se zbog izostanka osude Hamasa i njegovih krvavih zločina u Izraelu, objašnjavajući na taj način češku odluku da glasa protiv.
Rezoluciju su sastavile arapske zemlje, a u njoj se ne spominje Hamas, nego se traži trenutni prekid vatre. Za Černochovu je to podržavanje terorističke organizacije.
I dok su vlade širom Europe odluku protiv ili svoju suzdržanost od glasanja branile istim argumentom – da u rezoluciju nije unesena osuda Hamasa – jednako glasne bile su opozicijske stranke, ali i organizacije za ljudska prava i pojedinci. Rezolucija Opće skupštine nije obavezujuća, ali ima političku težinu, kao i ovaj put.
Tagesspiegel je, pozivajući se na izvore iz vlade, naveo da je odluka o suzdržanosti Njemačke bila koordinirana između Ministarstva vanjskih poslova na čelu sa Zelenima i premijerskog socijaldemokratskog ureda, ali otpor je pružio treći partner iz koalicije, liberalna stranka FDP. Razočaranje glasanjem izrazili su konzervativne stranke CDU i CSU te izraelski ambasador u Njemačkoj Ron Prosor koji je kritikovao njemačku vladu komentirajući da suzdržanost nije dovoljna.
“Pozicija Ujedinjene Kraljevine sramotna je abdikacija moralne odgovornosti”, komentirao je Humza Yousaf, prvi ministar Škotske i lider Škotske nacionalne stranke (SNP).
“Kada sam razgovarao sa svojom punicom, koja je u Gazi, rekla mi je da se osjećaju napušteno. Ne vidim kako će smrt još više djece i ljudi pomoći u sigurnosti bilo kojeg naroda, uključujući Izrael, a kamoli donijeti mir”, poručio je Yousaf nakon što je UK bio suzdržan.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni branila je odluku svoje vlade, naglašavajući da je u skladu s pozicijom mnogih drugih europskih zemalja i članica G7.
Međutim, lijevo orijentirani zastupnici odluku su nazvali “velikom pogreškom”. “Smatram da je to bila pogreška. Dobro je da su Francuska, Španija i Portugal glasali za rezoluciju. Treba zaustaviti pokolj civila”, komentirala je tajnica Demokratske stranke Elly Schlein.
Giuseppe Conte, lider Pokreta pet zvjezdica, bio je mnogo grublji. “Mir zahtijeva uspravna leđa i hrabrost, a ne slabost i kukavičluk vlade koja pokazuje da smatra patnju civila dramatičnom, ali neizbježnom stranom rata”, poručio je Conte.
Vođa grčke ljevičarske stranke Syriza izjavio je da je to dan srama. “To je dan srama za grčku diplomaciju, Grke i njihovu historiju”, poručio je Stefanos Kasselakis, vođa opozicijske lijeve stranke, dodajući da se Atena ne smije uhvatiti u zamku jednodimenzionalne savezničke vanjske politike, opasne iz sigurnosnog aspekta.
“Budući da je tražen prekid vatre, to bi značilo da Izrael nema pravo braniti se”, rekao je, pak, nizozemski premijer Mark Rutte o odluci Nizozemske da bude suzdržana. No, mnogi se nisu složili. “Najgori napad na Gazu dosad. Prekinute komunikacijske veze, kopnena invazija samo što nije. Ali, Nizozemska šuti u UN-u. Sramota!”, napisao je socijalistički zastupnik Jasper van Dijk na društvenoj mreži X.
Nizozemske stranke D66 i SP pozvale su na hitnu raspravu u parlamentu. “Želimo pokrenuti raspravu o Gazi. Umjesto prekida vatre, vidimo eskalaciju. Umjesto pomoći, vidimo blokadu. To vodi većem broju žrtava i nesigurnijem Izraelu”, poručio je Sjoerd Sjoerdsma iz D66.
Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen kazala je kako bi Helsinki glasao “za” da je bilo jasne osude terorističke skupine Hamas kao počinitelja.
Glasanje je prošlo sa 120 glasova za, 45 suzdržanih i 14 protiv, među kojima su bili Izrael i SAD. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz redova Zelenih rekla je da su “intenzivno radili na ravnoteži teksta rezolucije”.
“Svi znamo da jedino ispregovarano rješenje s dvije države pruža mogućnost Palestincima i Izraelcima da žive u miru, sigurnosti i s dostojanstvom. Da to dobijemo, trebaju nam međunarodna zajednica i Ujedinjeni narodi”, poručila je Baerbock.
Opća skupština glasala je nakon četiri propala sastanka Vijeća sigurnosti u dvije sedmice. Dvije trećine glasova potrebne su da rezolucija bude prihvaćena, a suzdržani glasovi se pritom ne računaju. Norveška i Francuska su glasale za, a Britanija, Njemačka i Italija bile su suzdržane, što je pokazalo podjelu u Europi.
Osim spomenutih šest zemalja, protiv su još glasali Fidži, Gvatemala, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Nauru, Papua Nova Gvineja, Paragvaj i Tonga.
(S.B)