U završnoj riječi na suđenju Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, Tužilaštvo BiH je danas od Suda zatražilo da ih proglasi krivima, izrekne im kazne bliže maksimalnim i da im zabrani obavljanje funkcije, odnosno prestanak službene dužnosti i zabranu sticanja nove koja se finansira iz javnih prihoda na 10 godina.
Tužilac Nedim Ćosić naglasio je da je potreba za kažnjavanjem optuženih velika, bez obzira na njihovu raniju neosuđivanost, javlja Faktor. Kako je istaknuo, Tužilaštvo je dokazalo da je visoki predstavnik donio odluke kojima se zaustavlja objava predmetnih zakona u Službenom glasniku RS-a i da one stupaju na snagu odmah po objavi na stranici OHR-a.
Prema riječima tužioca, iz dokaza van razumne sumnje proizilazi da je Dodik nastavio nezakonit proces objavljivanja spornih zakona te da je svjesno potpisao ukaze koji su protivni odlukama visokog predstavnika.
Tužilac je u prilog tome naveo i Dodikovu izjavu u svojstvu osumnjičenog, u kojoj je on potvrdio da se rukovodio nadležnošću Republike Srpske, a ne odlukama visokog predstavnika. Pored toga, kako je naveo tužilac, Dodik je počinjenje krivičnog djela najavio i u medijima.
Dakle, svjesno je počinio krivično djelo – kazao je Ćosić.
Osim Dodika, Tužilaštvo je teretilo i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS-a, za njegovo učešće u objavi spornih zakona. Prema navodima Tužilaštva, Lukić je, dan nakon što je imenovan na funkciju, potpisao interni obrazac kojim je dao nalog redakciji da objavi zakone koji su bili predmet spora.
Također, njegova izjava u jutarnjem programu RTRS-a dokazuje da je bio svjestan posljedica svojih postupaka, što, prema Tužilaštvu, potvrđuje njegovu odgovornost za počinjenje krivičnog djela.
Ovaj slučaj izazvao je veliku pažnju javnosti, jer se njime postavljaju presedani u vezi s provođenjem odluka visokog predstavnika i odnosa entitetskih vlasti prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Odbrana optuženih, s druge strane, insistira na tome da njihovi postupci nisu predstavljali krivično djelo te da su djelovali u skladu s nadležnostima koje im pripadaju prema zakonima Republike Srpske.
S obzirom na značaj ovog suđenja, pravosnažna presuda će imati dalekosežne posljedice, ne samo za optužene već i za buduće odnose unutar Bosne i Hercegovine.
Sud sada ima zadatak da na osnovu predočenih dokaza donese odluku koja će odrediti sudbinu Milorada Dodika i Miloša Lukića, ali i dati smjernice za buduće postupanje u sličnim slučajevima.
Saznaj vise ⬇️
AKO JE FORTI SVEJEDNO, DODIKU I MILINOVIĆU NIJE: Od 140 uposlenih samo 48 Bošnjaka, u Banja Luci i Mostaru nijedan!
Direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Draško Milinović dostavio je podatke o nacionalnoj strukturi svih zaposlenih na dan 20.12.2024. godine, kako u sjedištu, tako i u organizacionim jedinicama u Banja Luci i Mostaru.
Ove podatke od svih institucija tražio je državni zastupnik Jasmin Emrić (NES), kao i broj zaposlenih u periodu od 01.01.2023. do 20.12.2024.
Od ukupno 140 zaposlenih u RAK-u 57 je Srba, 48 Bošnjaka, 24 Hrvata, 4 ostalih i 7 se ne izjašnjava.
Od 19 rukovodećih pozicija (pomoćnici direktora, sekretar RAK-a, rukovodioci sektora) sedam je Bošnjaka, sedam Srba, dva Hrvata, dva ostala i jedan koji se ne izjašnjava.
Kada je riječ o zaposlenim državnim službenicima na neodređeno vrijeme u periodu od 01.01.2023. do 20.12.2024. godine zaposlen je jedan Bošnjak, 15 Srba i 3 Hrvata. U istom periodu primljena su i dva zaposlenika iz reda Srba.
U organizacionoj jedinici Banja Luka ukupno je 21 zaposlenik i svi su Srbi.
Kada je riječ o organizacionoj jedinici u Mostaru od 12 uposlenika, deset su Hrvati i dva Srbina.
Inače, Milinoviću je prvi mandat direktora istekao u julu 2024. godine. Na konkurs je pristigla samo jedna prijava i to ponovo Milinovića koji je kadar SNSD-a i bivši direktor RTRs-a. Inače, otkako je Milinović na čelu RAK-a izostaju kazne za ovaj javni emiter u čijem programu se negira genocid, veličaju ratni zločinci, negiraju institucije BiH, izaziva se nacionalna i vjerska mržnja…
U međuvremenu je došlo do promjene Vijeća RAK-a koje provodi proceduru intervjuisanja kandidata te predlaže Vijeću ministara BiH generalnog direktora koje ga u konačnici imenuje. Ukoliko novo Vijeće RAK-a okonča započetu proceduru, na Vijeću ministara BiH je odluka da li će u konačnici imenovati Milinovića.
No, taj proces još uvijek nije okončan, a Milinović i dalje obavlja funkciju direktora RAK-a van mandata.
Iako su pojedini članovi Vijeća RAK-a smatrali da treba poništiti konkurs kako bi se prijavio veći broj kandidata, to se nije dogodilo. Ukoliko na koncu Milinović i dobije još jedan mandat direktora od tog trenutka će mu se računati novi mandat.
Nacionalna struktura uposlenih u RAK-u ne odražava proporcionalnost prema posljednjem provedenom Popisu iz 2013. godine, a evidentno je da broj Bošnjaka nije zadovoljavajući. (NAP)