Od oktobra 2023. godine, Pojas Gaze suočava se s jednom od najtežih humanitarnih kriza u svojoj historiji. Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 1,9 miliona ljudi, što čini više od 80% ukupnog stanovništva ove enklave, prisilno je raseljeno uslijed intenzivnih izraelskih napada.
Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) izvijestio je da je od oktobra 2023. godine približno 90% stanovništva Gaze raseljeno. Većina ovih ljudi potisnuta je na područje koje čini samo desetinu ukupne površine Pojasa Gaze, što dodatno pogoršava već tešku situaciju.
Mnogi raseljeni stanovnici potražili su utočište u objektima Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA). Prema izvještajima, više od 415.000 ljudi sklonilo se u UNRWA-ine škole, koje su prvobitno bile namijenjene obrazovanju, a ne smještaju velikog broja ljudi. Ovi objekti su prenapučeni, s prosječnim brojem od 10.326 osoba po skloništu, što višestruko nadmašuje njihove kapacitete.
Osim prenapučenosti, skloništa se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom osnovnih resursa. Zbog ograničenog pristupa vodi, hrani i medicinskoj pomoći, stanovništvo je primorano koristiti nečistu vodu iz bunara, što povećava rizik od bolesti koje se prenose vodom. Agencije UN-a upozoravaju da je situacija postala pitanje života i smrti, zahtijevajući hitnu dostavu goriva kako bi se osiguralo funkcionisanje vodovodnih sistema.
Zdravstvena situacija u Gazi je alarmantna. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je da je više od 8.000 djece mlađe od pet godina liječeno od akutne pothranjenosti, dok je 28 djece umrlo zbog nedostatka adekvatne ishrane. Nedostatak čiste vode, hrane i medicinskih usluga dodatno ugrožava živote najranjivijih skupina stanovništva.
Osim ljudskih gubitaka, izraelski napadi su doveli do masovnog uništavanja infrastrukture u Gazi. Procjenjuje se da je više od 650.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom, jer su njihovi domovi uništeni ili ozbiljno oštećeni. Mnogi od ovih ljudi neće moći da se vrate svojim domovima zbog oštećenja infrastrukture i rizika koji predstavljaju ostaci eksploziva.
Međunarodna zajednica sve glasnije osuđuje izraelske akcije u Gazi. Organizacija Human Rights Watch optužila je Izrael za masovno prisilno raseljavanje Palestinaca, navodeći da takve akcije predstavljaju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Pozvali su druge vlade da uvedu ciljane sankcije protiv izraelskih zvaničnika umiješanih u ove zločine i da obustave isporuku oružja izraelskoj vojsci.
Uprkos međunarodnim naporima da se pruži humanitarna pomoć stanovništvu Gaze, mnogi konvoji s pomoći suočavaju se s ozbiljnim preprekama. Izraelske vlasti često ograničavaju ili potpuno blokiraju ulazak pomoći, što dodatno pogoršava humanitarnu krizu. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres istakao je da je potreban hitan humanitarni pristup Gazi, naglašavajući da je premještanje tolikog broja ljudi pod trenutnim uslovima izuzetno opasno.
Humanitarna kriza u Pojasu Gaze dostigla je alarmantne razmjere. Masovno raseljavanje stanovništva, nedostatak osnovnih resursa, uništavanje infrastrukture i ozbiljna zdravstvena situacija zahtijevaju hitnu i odlučnu akciju međunarodne zajednice. Bez trenutnog prekida vatre i omogućavanja nesmetanog pristupa humanitarnoj pomoći, situacija će se nastaviti pogoršavati, dovodeći u opasnost živote stotina hiljada nevinih civila.