Zaboravite Na Tablete: HRANA Koja Čisti Arterije Bolje Od Lijekova!

Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Iz njega nastaje više vrsta hormona, ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol).

Također, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, naročito masti.

Budući da je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sistema i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prenosnici holesterola i drugih masnoća u krvi.

LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva „lošim holesterolom“ jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i zidove krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se „čistačima“, a kolesterol iz njih „dobrim holesterolom“.

One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegov povišen nivo u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

Preporučena vrijednost ukupnoga holesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L. S HDL-holesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L.

Vrijednosti koje se navode kao normalne na nalazima većine laboratorija predstavljaju najčešće prosječne vrijednosti u nekoj sredini i ne upućuju na povezanost s bolešću.

Zato je najbolje konsultovati se ljekarom koji će na osnovu vašeg zdravstvenog stanja (poput postojanja drugih bolesti i/ili faktora rizika) odrediti za vas poželjne vrijednosti masnoća u krvi.

Preporučene namirnice za zdravlje arterija

Citrusno voće

Pomorandže, limun, grejpfrut i mandarine bogati su flavonoidima i vitaminom C, koji pomažu u snižavanju krvnog pritiska i holesterola, te poboljšavaju protok krvi.

Bobičasto voće

Jagode, borovnice, maline i kupine sadrže antioksidanse koji smanjuju upale, snižavaju LDL holesterol i štite srce.

Beli luk

Poznat po svojim antiinflamatornim svojstvima, beli luk može pomoći u snižavanju holesterola i poboljšanju cirkulacije.

Đumbir

Đumbir ima antioksidativna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju upala i podršci zdravlju srca.

Ljuta papričica

Sadrži kapsaicin koji može pomoći u snižavanju LDL holesterola i poboljšanju cirkulacije.

Limun

Bogat vitaminom C, limun jača zidove krvnih sudova i smanjuje oksidativni stres.

Cimet

Cimet može pomoći u snižavanju holesterola i poboljšanju zdravlja srca.

Laneno seme

Bogato omega-3 masnim kiselinama, laneno seme može pomoći u snižavanju holesterola i podršci zdravlju srca.

Kiseli kupus

Fermentisani proizvodi poput kiselog kupusa mogu imati pozitivan uticaj na zdravlje srca.

Nar

Nar je bogat antioksidansima koji mogu pomoći u smanjenju holesterola i poboljšanju zdravlja arterija.

Namirnice koje treba izbjegavati

Transmasne kiseline

Prerađena hrana bogata transmasnim kiselinama može povećati LDL holesterol i smanjiti HDL holesterol. ​

Zasićene masti

Prekomeran unos zasićenih masti može povećati rizik od ateroskleroze. ​

Rafinirani šećeri i prerađeni ugljeni hidrati

Ove namirnice mogu doprineti povećanju holesterola i upala u organizmu. ​

Istine i zablude o holesterolu
Istina: Holesterol je neophodan za funkciju ćelija, ali prekomeran nivo LDL holesterola može dovesti do začepljenja arterija.​

Zabluda: Svi oblici masti su štetni. Nezasićene masti, poput onih u maslinovom ulju i orašastim plodovima, korisne su za zdravlje srca. ​

Zabluda: Svi sa visokim holesterolom moraju odmah na terapiju. Promene u ishrani i načinu života često su prvi korak u regulaciji holesterola.​

Uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, uz ograničenje unosa zasićenih masti i transmasnih kiselina, ključna je za održavanje zdravlja arterija i regulaciju holesterola. Redovna fizička aktivnost i izbegavanje pušenja dodatno doprinose zdravlju kardiovaskularnog sistema.