Vijeće ministara traži rješenje za isplatu dugovanja iz arbitražne presude, ali negira da plaća dug RS-a
Nakon burnih reakcija javnosti i medijskih napisa o plaćanju arbitražnog duga u slučaju Viaduct, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto oglasila se porukom da Vijeće ne snosi obaveze entiteta, nego da djeluje u interesu države kako bi spriječilo veće posljedice.
Obraćajući se novinarima, Krišto je naglasila:
“Želim reći još jednom da mi je žao što se u medijima pojavilo nakon ove situacije u kojoj, ja se nadam da trebamo svi postupati i biti ozbiljni i odgovorni i naći najbolje rješenje kako bi umanjili štetne posljedice po BiH, po njen ugled i funkcioniranje njenih institucija.”
Ona je odbacila tvrdnje da se na državnom nivou pokušava preuzeti obaveza Republike Srpske i precizirala da je država BiH kao cjelina izvršenik presude, što nalaže institucionalnu reakciju.
“Da budemo jasni ovdje još jednom – subjekt međunarodnog prava, u ovom slučaju izvršenik po ovoj presudi je BiH i u tom smislu mi kao institucije, konkretno prijedlozi Vijeća ministara, tražimo rješenje za izvršenje ove presude kako bi umanjili štetne posljedice, kako bi umanjili troškove, kako ne bi doveli u pitanje funkcionisanje institucija, misleći na BHANSA-u, kako ne bi našu imovinu Centralne banke prodavali u bescjenje, ko zna koliko bi trajalo to izvršenje presuda. Međutim, to se željelo na drugi način kazati.”
Krišto je zaključila da je jedini pravni i institucionalno održiv način za izvršenje ove presude donošenje budžeta za 2025. godinu:
“Rješenje mora biti od strane BiH, te je jedini utemeljeni način kroz donošenje proračuna za 2025. godinu.”
Saznaj više ⬇️
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić osvrnuo se na sastanak Predsjedništva i Sjevernoatlantskog vijeća – NAC koji je danas održan u Briselu.
“Na sastanku članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskm vijećem, kojim je predsjedavala zamjenica Generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska, razgovarano je o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, kao i o partnerskoj suradnji naše zemlje sa NATO savezom u sklopu euroatlantskih integracijskih procesa. Na početku sastanka, predsjedavajuća Šekerinska istakla je značaj održavanja ovakvih sastanaka na visokom nivou između NATO saveznika i Bosne i Hercegovine, te izrazila zadovoljstvo da su sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zajedno došli u posjetu Sjevernoatlantskom savezu prvi put od 2002. godine”, istakao je Komšić.
Dodaje da se na sastanku čula jednoglasna podrška teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.
“Od saveznika na sastanku čula se jednoglasna podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu, ustavnom poretku i institucijama Bosne i Hercegovine. Čula se i vrlo snažna podrška Uredu visokog predstavnika, te osude političkih poteza i retorike rukovodstva bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, koje je ocjenjeno kao uzrok političke, pravosudne i sigurnosne krize u našoj zemlji sa ozbiljnim posljedicama za cijeli region”.
Komšić dodaje da je također poručeno da se nadaju da će se reformski procesi ubrzati.
“Saveznici su poslali jasnu poruku da daju punu podršku domaćim institucijama u rješavanju krize, pozivajući domaće političke aktere da se suzdrže od retorike i poteza kojima proširuju razlike, te naglasili da je Bosni i Hercegovini mjesto u Briselu, kao ravnopravnoj članici EU i NATO-a. Iskazali su i nadu da će se reformski procesi, koji vode Bosnu i Hercegovinu u euroatlantske integracije, ubrzati, a da će se izdvajanje sredstava za odbranu, pogotovo u smislu modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, znatno povećati”.
Za kraj, Komšić je kazao da su pozvali članove Predsjedništva BiH da se s pažnjom posvete pitanju budžeta.
“Imajući u vidu da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovina odgovorno, između ostalih institucija, za kreiranje državnog budžeta, pozvali su članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine da posebnu pažnju posvete ovom pitanju. NATO ostaje predan da kroz alate suradnje osnaži odbrambeno-sigurnosne kapacitete Bosne i Hercegovine, pogotovo u smislu borbe protiv hibridnih i drugih malignih prijetnji i utjecaja, ali sa naglaskom da programi podrške ne mogu biti zamjena domaćim izdvajanjima sredstava za ove bitne sektore”.