(Foto:Profimedia) Studija koju je proveo Šon Kejn, profesor Fakulteta psiholoških nauka i Turner instituta za mozak i mentalno zdravlje u Melburnu, utvrdila je da su osobe koje su bile izložene velikim količinama svjetla tokom noći imale povećan rizik od depresije za 30 posto, dok je kod onih koji su bili izloženi velikim količinama svjetla tokom dana rizik od depresije smanjen za 20 posto.
Slični obrasci rezultata uočeni su i kod slučajeva samopovređivanja, psihoze, bipolarnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja i PTSP-a. Ovi nalazi ukazuju na to da bi jednostavna praksa izbjegavanja svjetla tokom noći i duže izlaganje dnevnoj svjetlosti mogla biti efikasna terapija za smanjenje ozbiljnih problema mentalnog zdravlja.
“Naši nalazi mogu imati potencijalno velik društveni utjecaj jer kada ljudi shvate da njihovi obrasci izloženosti svjetlu imaju snažan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje, mogu poduzeti nekoliko jednostavnih koraka kako bi optimizirali svoje zdravlje. Sve se svodi na svjetlost tokom dana i tama noću”, objašnjava profesor Kejn.
Istraživači su od sudionika studije prikupili informacije o njihovoj izloženosti svjetlu, spavanju, tjelesnoj aktivnosti i mentalnom zdravlju. Također su uzeli u obzir jesu li sudionici iz ruralnih ili urbanih područja, kakav posao obavljaju i rade li u smjenama.
Glavni zaključak studije je da su ljudi u današnjem modernom, industrijaliziranom svijetu doslovno preokrenuli svoje biološke ritmove, a naš mozak se razvio da optimalno funkcionira tijekom dana kada je prisutno jaku sunčevo svjetlo, a noću je vrijeme za odmor bez prisutnosti prirodne svjetlosti.
“Ljudi danas poremetili svoju biologiju, provode oko 90 posto svog dana unutar zatvorenih prostora pod umjetnim, električnim osvjetljenjem koje je tijekom dana suviše prigušeno, a noću je prenaglašeno u usporedbi s prirodnim dan/noć ciklusima. To zbunjuje naša tijela i čini nas bolesnima”, objašnjava profesor Kejn, čije su nalazi objavljeni u časopisu “Prirodno mentalno zdravlje”.
Poremećaj cirkadijalnog ritma, odnosno biološkog sata, uobičajena je karakteristika mnogih psihičkih poremećaja. Svjetlost je glavni čimbenik za cirkadijalni sat, a dnevna svjetlost pojačava njegove funkcije, dok noćna svjetlost ometa. Stoga, uobičajena izloženost svjetlu može predstavljati faktor rizika u okolišu za podložnost psihičkim poremećajima.
Izvor: Medicalexpress