Bivši vođa Hamasa: “Izrael će nas ubiti, pružili otpor ili ne”

Oglasio se bivši vođa Hamasa Haled Mešal kazao je da ta palestinska militantna grupa drži dovoljno izraelskih vojnika za taoce da može da ih razmijeni za sve palestinske zarobljenike u Izraelu.

U eksksluzivnom intervjuu za Al Arabiju, Mešal, koji, kako navodi ta TV stanica sa sjedištem u Dubaiju, sada vodi Hamasovu kancelariju za dijasporu, rekao je da je Hamasov napad 7. oktobra, kojim je počeo novi talas izraelsko-palestinskog sukoba, bio proračunat potez i da je ta organizacija bila potpuno svjesna njegovih posljedica.

“Izrael će nas ubiti, pružili otpor ili ne”, rekao je Mešal.

On je ranije tvrdio da su među Hamasovim taocima visoko rangirani oficiri izraelske vojske zaduženi za Gazu.

Mešal se preselio iz Kuvajta u Jordan nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. 1992. grupa je proglasila postojanje političkog biroa u egzilu, a Mešal je imenovan za člana. Radeći van domašaja Izraela, biro je bio odgovoran za međunarodne odnose pokreta i aktivnosti prikupljanja sredstava. Mešal je izabran za šefa biroa 1996. godine.

Hamas se pojavio početkom 1990-ih kao glavni protivnik napora PLO-a da sklopi mir sa Izraelom, koji su bili oličeni u sporazumima iz Osla, nizu sporazuma između Izraela i PLO-a koji su predviđali ograničenu palestinsku samoupravu u nekim oblastima Zapadna obala i pojas Gaze.

Hamas je počeo da organizuje bombaške napade samoubice na izraelske civilne ciljeve 1994.

Godine 1997. Mosad je pokušao ubistvo Mešala kao odmazdu za Hamasove samoubilačke napade. Tajni izraelski agenti prišli su Mešalu na ulici u Amanu u Jordanu i krišom ga poprskali otrovom sporog dejstva.

Plan, koji je trebalo da bude tajni, pošao je naopako kada je jedan od Mešalovih tjelohranitelja primijetio napad i pritvorio dvojicu agenata pre nego što su uspjeli da pobjegnu.

Kralj Husein iz Jordana, vjerujući da bi atentat od strane Izraela u Jordanu potkopao nedavno potpisani mirovni sporazum između dvije zemlje i destabilizovao njegov sopstveni režim, spasao je Mešala uspješnim pritiskom na Izrael da obezbijedi protivotrov.

Godine 1999. Jordan se obračunao sa Hamasom, nakratko zatvorivši Mešala pre nego što je proterao politički biro iz zemlje. Nakon što se nakratko nastanio u Kataru , Mešal je osnovao novo stalno sedište u Damasku 2001.

Mešal je postao vođa i centralna ličnost pokreta 2004. godine, nakon ubistva osnivača i duhovnog vođe Hamasa, Šeika Ahmeda Jasina i ubistva Jasinovog naslednika Abd al-Aziza al-Rantisija manje od mesec dana kasnije.

Kao glavni međunarodni predstavnik Hamasa, Mešal je branio upotrebu nasilja od strane grupe i njeno odbijanje da prizna Izrael, ali je takođe ukazao da će biti otvorena za dugoročno primirje sa Izraelom ako se ta zemlja povuče na svoje granice pre 1967. godine .

Događaji arapskog proljeća donijeli su brojne promjene za Hamas i Mešala. Egipat je otvorio granični prelaz sa pojasom Gaze od 2011. do 2013. To je omogućilo Mešalu da prvi put posjeti pojas Gaze 2012. kojim je Hamas vladao od 2007.

U međuvremenu, politički biro Hamasa ponovo je u Damasku kada je ono što je započelo kao gušenje sirijskih snaga bezbjednosti protiv antivladinih demonstranata 2011. preraslo u građanski rat punih razmjera. Mešal je premjestio biro u Katar i iznio podršku sirijskoj opoziciji.

Sredinom 2017. godine, na kraju svog posljednjeg mandata na čelu političkog biroa, Mešal je podnio ostavku i zamijenio ga je Ismail Hanije, koji je vodio vladu Hamasa u pojasu Gaze oko deceniju. Ovo je označilo prenos ravnoteže moći unutar Hamasa sa onih koji žive u inostranstvu, kao što je Mešal, na one koji žive u pojasu Gaze, prenosi Politika.