Paničarenje nikada ne donosi korist, već može dovesti samo do nepromišljenih odluka, no nije dobro ni potcjenjivati situaciju i problem, posebno ako to može rezultirati neželjenim posljedicama.
Kako je nerijetko problem to što jednostavno ne znamo šta učiniti u takvim situacijama, donosimo česte situacije i rješenja, što vam može pomoći da odreagirate smireno i racionalno.
Prepoznajte utopljenika
Osobe koje se utapaju često ne izgledaju kao da su u nevolji. Često ne prave buku i ne pokušavaju upozoriti da nešto nije u redu. Ako se neko stvarno utapa, najčešće je previše iscrpljen za to da bi vikao i tražio pomoć. Jedino za što još imaju snage kad izdignu glavu iznad vode je boriti se za vazduh.
Ljudi koji se utapaju obično glavu naginju prema nazad, da bi došli do vazduha, pa im glava pada pod vodu i to se ponavlja. Ako imaju dugu kosu, ona im je obično zalijepljena na lice, a oči nisu fokusirane. Njihovi pokreti su najčešće spori i grčeviti.
Zapeli ste s autom ‘bogu iza nogu’
Automobil vam je stao nasred pustoši, a mobitel nema signala? Ako nije sigurno da prenoćite, a nema drugog načina da pošaljete signal spasiocima, skinite automobilsku gumu i zapalite ju.
Dim će biti vidljiv i nekoliko kilometara dalje i neko će to sigurno primijetiti. U svakom slučaju, nemojte se previše udaljavati od automobila s idejom da ćete pješačiti do grada ako niste sigurni da je riječ o udaljenosti koju možete prevaliti bez većih problema.
Vatru u kuhinji ne gasite vodom
Tave i rajnglice u kojima pečete meso, povrće i slično, nikad ne ostavljajte bez nadzora. Ako se nešto i zapali, ne gasite vodom, jer će voda u dodiru sa zapaljenim uljem razbuktati plamen.
Umjesto toga, poklopite tavu poklopcem, kako biste prekinuli dovod kiseonika i vatra će se ugasiti. Ako nemate poklopac pri ruci, plamen možete posuti sodom bikarbonom. Soda otpušta ugljendioksid, koji pomaže u gašenju vatre.
U reanimaciji je spas
Ako ste nekoga počeli reanimirati, a ne dolazi k sebi, svakako nastavite s reanimacijom dok ne dođe Hitna pomoć. U protivnom bi čovjek mogao ostati bez kiseonika, a ako mozak ostane bez kiseonika, šanse za to da će preživjeti ravne su nuli.
Štaviše, poenta reanimacije i nije u tome da ćete vi spasiti čovjeka, nego u upravo u tome da ćete održati dotok kiseonika dok ne dođu profesionalci.
Održavajte barem minimum snage
Svako od nas morao bi moći napraviti nekoliko sklekova ili čučnjeva, ili kolut naprijed, što može biti presudno za to da se spasite ako, na primjer, visite s litice, ili se morate odbiti nogama od dna vode da biste krenuli na površinu.
Pogrešno je ono što se često vjeruje: da nam u takvim situacijama adrenalin pomaže da izdržimo ekstremne napore. Adrenalin nije toliko svemoćan i ako neko nema ni minimum snage gotovo da i nema šanse da će se izvući iz neke kritične situacije.
Budite jasni i precizni
Upoomoooć, neko pokušava provaliti – nije baš najbolji vapaj koji možete uputiti na telefon za hitne situacije, pogotovo ako nećete imati vremena za nešto više.
No, ako operateru kažete svoju tačnu adresu i kratko što se događa, to je vrlo korisno. Ako imate toliko vremena, nastojte reći suštinu: trebam ljekara, ili trebam policiju.
Ljekaru što prije
Postoje situacije u kojima je važno da hitno dođete do ljekara. Na primjer, svaku ogrebotinu ili ugriz divlje životinje trebali biste odmah dezinfikovati, prekriti sterilnom gazom i odmah se javiti ljekaru, kako bi se prevenirala mogućnost infekcije.
Slično je i s ugrizom zmije, ili povredama ako stanete na ekser ili nešto rđavo. Što je kraće vrijeme do dolaska ljekaru, to su veće šanse da preživite bez većih posljedica.
Ne dodirujte dlanom
Kad dodirujete neke predmete ili stvari nabijene elektricitetom, nemojte to činiti s unutrašnjom stranom dlana koja je vlažnija, pa su veće šanse da se stvori naboj. Ako dodirnete takav predmet vanjskom stranom dlana, lakše ćete odmaknuti ruku.
Za oluje lezite na zemlju
Pogrešna je teorija po kojoj grom ne udara dvaput u isto mjesto. Ta je vjerovatnost, zapravo, vrlo visoka pa se nastojte udaljiti iz samog središta oluje, no nemojte trčati.
Najbolje je leći na zemlju, ili u neku udubinu u zemlji, jer gromovi udaraju na viša mjesta. Svakako odbacite sve metalne predmete, pogotovo mobitel.
Dok se munja približava, u ustima 3 do 4 sekunde prije možete osjetiti okus metala i dlake će vam se nakostriješiti. Sjedite na zemlju s nogama ispod stražnjice i rukama u krilu te gornji dio tijela pognite prema nogama.
Odsjaj sunca povećava rizik
Ako gledate lijevo i desno na pješačkom prelazu i ugledate odsjaj sunca od vjetrobranskog stakla na automobilu koji vam prilazi, pametno je pričekati da prođe, a ne prelaziti cestu. Naime, uz takav odsjaj male su šanse da će vas vozač primijetiti i stati na vrijeme.
Potražite vodu u šumi
Ako ste se uspjeli izgubiti u šumi, potražite vodu. Obično je stvar u tome da trebate ići nizbrdo (osim u močvarnim predjelima, gdje treba ići u obrnutom pravcu).
Obratite pažnju i na ptice u blizini: ako lete visoko, to znači da lete prema vodi, dok će kad napuštaju vodu biti u niskom letu. U gotovo svim situacijama, put koji pronađete u takvoj okolini odvest će vas do izlaza, ili do neke civilizacije.
Stisnite nos dok skačete u vodu
Ako skačete u vodu s nogama prema naprijed, uvijek začepite nos. Voda može sadržavati štetne mikroorganizme, koji mogu ući u organizam s puno vode i doći do mozga te izazvati infekciju.
U slučaju da vam voda uđe kroz nos, to u nekim situacijama može dovesti i do smrti, dok vam, na primjer, ako ih progutate, neće biti ništa.
Dajte nešto slatko dijabetičaru
Ako osoba u vašoj blizini boluje od dijabetesa i padne u nesvijest, u pravilu se radi o hipoglikemiji i ne pomaže inzulin nego – slatko. Nazovite hitnu pomoć i pokušajte dati čovjeku nešto slatko u usta.
Izbjegavajte tvrde bombone s kojima se čovjek može ugušiti, bolja opcija je pomiješati malo šećera i vode, pa umočiti prst i njime priječi po unutarnjoj strani obraza osobe.
Ne miješajte amonijak i izbjeljivač
Čišćenje kuće ili stana je ozbiljan, ali i opasan posao, ako ne vodite računa da hemikalije u sredstvima za čišćenje mogu biti opasne. Sredstva za čišćenje na bazi amonijaka ne bi se smjele koristiti u kombinaciji sa sredstvima na bazi hlora, jer se kod miješanja razvijaju opasne hemikalije, među kojima je i gas hloramin.
Izloženost tim spojevima može izazvati mučninu, otežano disanje i nadraženost disajnih puteva, pa imajte na umu da se sredstva za čišćenje ne smiju miješati i ne smijete pretjerivati s korištenjem u zatvorenom prostoru.
Pravilo 5 sekundi
Svi smo čuli za pravilo da hranu koja je pala na pod možete podići i pojesti ako nije prošlo više od pet sekundi. No, bakterije baš i nisu čule za to pravilo, pokazuju brojne studije. Naučnici kažu da je rizik od infekcije u tih pet sekundi manji, ali to ne znači da ga nema, piše portal Bright Side, a prenosi 24sata.hr.