(Foto: Wikipedia)
Verner, umirovljeni zidar u svojim sedamdesetima, doživio je situaciju kada ga je Štazi pozvala na ispitivanje vezano za događaje iz 80-ih godina.
Sjeća se i da mu je otac, bivši nacistički vojnik, iz sovjetskog zatvora 50-ih godina, vratio se izmučen i psihički potresen.
No ništa od toga nije uticalo na njegove očite simpatije prema Rusiji, niti na njegov bijes prema Zapadu. Novinar časopisa Foreign Policy razgovarao je s njim u nekadašnjem Karl Marks Štatu, današnjem Kemnicu u istočnoj Njemačkoj. Susreli su se ispred nekadašnjeg sjedišta Štazija, zloglasne istočnonjemačke tajne policije.
“Sadašnja Njemačka je gora od one koju smo imali u vrijeme komunizma, a Amerika je pravo zlo ovoga svijeta, a ne Putin”, rekao je u blizini goleme statue Marksa.
“Ponovno ujedinjenje Njemačke koristilo je samo Nijemcima u zapadnoj Njemačkoj, a Njemačka bi nas Sase trebala ostaviti na miru. Neka ostave i Putina na miru, jer je bila puno gora prema Rusiji u Drugom svjetskom ratu, nego što je Putin prema Ukrajini danas”, rekao je on, a prenosi Jutarnji..
Svakoga ponedjeljka Verner prisustvuje skupu Slobodnih Sasa, secesionističkog desničarskog monarhističkog pokreta koji nastoji obnoviti kraljevinu Sasku, koja istorijski nikada nije imala veliku težinu izvan vlastitih granica. Postojala je 112 godina, a monarhija je okončana s Prvim svjetskim ratom. Na čudan način Slobodni Sasi pronalaze zajednički jezik s Rusijom.
Ruski predsjednik imao je uticaj na stavove Istočne Njemačke prema Rusiji otkako je stigao u Drezden, prijestonicu Saske, sredinom 1980-ih kao mladi agent KGB-a.
Četrdeset godina kasnije njegova politika još uvijek pronalazi plodno tlo u tom dijelu Njemačke, gdje pristalice svih političkih smjerova izražavaju simpatije ili podršku njegovoj operaciji u Ukrajini.
Istraživanje provedeno prošloga oktobra sugeriše da 40 odsto Nijemaca smatra da je NATO isprovocirao Rusiju da napadne Ukrajinu. Ta brojka je veća u pokrajinama koje su bile dio komunističke istočne Njemačke. Među njima je i Saska.
Na stolu za promociju dijele se političke brošure i naljepnice koje pozivaju na savez između Saske i Rusije. Ima i zastava Kraljevine Saska i poziva za Säxitom, zahtjevima za autonomijom ili čak odcjepljenjem Saske.
Slobodni Sasi, iako su nominalno zabrinuti za regionalni secesionizam, nude crkvu proruskih osjećaja koja je na različite načine ujedinila sovjetske nostalgičare i antivladine ljude.
(Nezavisne)