Nedugo nakon što je Hamas u subotu napao Izrael, SAD su se oglasile, stale uz Izrael i ponudile pomoć. Ali to nije ostalo samo na praznim riječima.
Washington je poslao prvo jedan, pa drugi nosač aviona. I tu sigurno nije kraj pomoći. Ali, pitaće se neki, zašto Amerika toliko podržava Izrael.
Mnogi promatrači američke vanjske politike možda ne shvataju razloge kako neki navode slepe i neograničene podrške koju Washington pruža Izraelu od njegovog osnivanja pre više od 70 godina.
Mnogi stručnjaci i akademski radnici izlažu teorije koje analiziraju i objašnjavaju ovu rijetku podršku na mapi međunarodnih odnosa. Neki od njih pripisuju to verskom prožimanju cionizma i protestantizma, ili savezništvu zasnovanom na strateškim interesima među njima, ili ulozi lobija i grupa američkih Židova.
Forum u organizaciji Univerziteta u Bostonu otkrio je učesnicima još jednu važniju dimenziju koja bi mogla objasniti sve prethodne razloge, a odnosi se na razmjere izraelske popularnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, koja premašuje popularnost američkog predsjednika, piše Al Džazira. Redovne godišnje ankete koje je agencija Galup sprovodila od 1975. godine pokazale su da je popularnost Izraela veća od popularnosti američkih predsjednika.
Primjerice, anketa koju je agencija sprovela u periodu od 3. do 18. februara 2021. pokazala je da popularnost Izraela iznosi 75 posto, što je drugi najveći postotak nakon 79 posto koliko je zabeleženo 1991. godine posle Zalivskog rata.
Popularnost veća kod Republikanaca
Postotak podrške Izraelu među američkim građanima 2021. je bio veći od postotka podrške predsjedniku Džou Bajdenu. Američka podrška Izraelu i Palestini uveliko varira ovisno o stranačkoj pripadnosti, iako većina svih stranačkih grupa pozitivno gleda na Izrael u posljednje dvije decenije, iako konstantno uživa veću naklonost među republikancima. Prema anketi Galupa iz 2021. godine, 85 posto republikanaca ima pozitivne stavove o Izraelu, u odnosu na 77 posto među nezavisnima i 64 posto među demokratima.
Galupove ankete otkrivaju da su Amerikanci koji su religiozniji, u pogledu prisustva crkvenim službama, vjerojatnije više proizraelski nastrojeni. Sedamdeset jedan posto ispitanika koji prisustvuju verskim obredima izrazilo je podršku Izraelu, a ne Palestincima, dok je postotak među ispitanicima koji ne učestvuju u verskim obredima bio samo 49 posto.
Ista anketa je otkrila da samo 34 posto Amerikanaca smatra kako je potrebno vršiti veći pritisak na Izraelce, a više od tri četvrtine Amerikanaca vjeruje da je palestinsko-izraelski mir donekle važan ili vrlo važan za SAD.
Republikanska podrška Izraelu dosljedna je u svim Galupovim pitanjima ispitanicima. Osamdeset posto republikanaca više je naklonjeno Izraelcima nego Palestincima, a snažna većina želi da SAD izvrši veći pritisak na Palestince u pregovorima, a manje od polovine preferira uspostavljanje palestinske države.
Također, 66 posto demokrata gleda pozitivno na Izrael, ali dvije trećine podržava uspostavu palestinske države, dok manje od polovine njih više preferira Izrael u sukobu.
Religijski faktor je glavni kamen temeljac u izvorima podrške Izraelu u Sjedinjenim Američkim Državama. Mnoge grupe evanđelista vjeruju kako je potrebno ubrzati izraelsko preuzimanje kontrole nad cijelom teritorijom svete Palestine, vjerujući da će to ubrzati povratak Isusa Hrista.
Valter Rasel Mid, istraživač u Savetu za međunararodne odnose (CFR), rekao je tokom svog predavanja na forumu u Bostonu da je “američka protestantska podrška Jevrejima i Izraelu postojala pre nego što su Jevreji kročili na teritoriju američke države u nastajanju i pre nego što je osnovana država Izrael.”
Prvi Amerikanci koji su bili religiozni protestanti vjerovali su da su oni izabrani narod, da je njihovo kršćanstvo najbolje i najispravnije kršćanstvo i da uspostava jevrejske države u Izraelu dokazuje da su i oni izabrani narod poput Jevreja, da Bog blagosilja Ameriku i da su oni blagoslovljeni od Boga te kako je uspjeh Izraelaca uspjeh i za Amerikance, smatra Mid.
Podsjećanja radi, pre kraja predsjedničkog mandata Baraka Obame, početkom 2017. godine
(Kurir.rs/Mondo)