Novi Udar Po Džepu iz Azije Dolazi Uz Pomoć El Niña.

U Aziji sazrijeva savršeni ekonomski izazov. Cijene riže su se vinule na najviše razine u gotovo 12 godina, jer je Indija zabranila izvoz ove žitarice, a nepovoljni vremenski uvjeti poljoprivredu su poremetili i oskudicom pogađaju osnovnu prehrambenu namirnicu najmnogoljudnijeg kontinenta.

‘Na globalnoj razini posebno zabrinjava cijena riže. Ono što se čini jasnim jest da će volatilnost cijena hrane trajati i u sljedećim mjesecima’, rekao je Qingfeng Zhang, viši direktor iz Azijske razvojne banke za CNBC.

Osim u Indiji, rast cijena hrane bio je relativno umjeren u Aziji tokom ove godine, no sada se to mijenja. Kombinacija faktora potiče strahove da bi nedostatak opskrbe rižom mogao označiti povratak općem rastu cijena drugih prehrambenih roba u Aziji, posljedično i u ostatku cijena.

Ti su faktori ekstremni klimatski uvjeti uzrokovani globalnim zatopljenjem, zajedno s pojavom vremenskog fenomena El Niña prvi put u sedam godina, povlačenjem Rusije iz inicijative za žitarice Crnog mora i protekcionističke prehrambene politike u obliku trgovinskih ograničenja diljem svijeta.

Strah od crnog scenarija

El Niño je meteorološki fenomen izazvan zagrijavanjem temperature mora u istočnom i središnjem ekvatorskom Tihom oceanu, koji donosi divlje vremenske uvjete.

Na vrhuncu protekle velike gospodarske krize, cijena hrane od 2010. do 2012. rasla je oko trideset posto. U Azijskoj razvojnoj banci strahuju od takvog scenarija, jer bi u današnjim uvjetima, rast cijena hrane od samo deset posto u siromaštvo gurnuo 65 milijuna ljudi i ti bi ljudi živjeli s manje od 1,25 dolara na dan.

To bi značilo globalno povećanje stope siromaštva s 27 posto na 29 posto.

‘Cijene su definitivno skočile, i to doprinosi zabrinutosti, kao i anegdotalnim pričama o panici i gomilanju zaliha’, rekla je CNBC-u Erica Tay, ekonomistica u Maybanku koja pokriva Tajland i Kinu.

‘Ali ako pogledate ukupne brojke opskrbe i potražnje, azijske zemlje se nalaze u vrlo povoljnom položaju za izdržati i rast cijena i poremećaje opskrbe na tržištu riže’, tvrdi May.

Ukazala je na činjenicu da nekoliko zemalja u regiji – poput Tajlanda, Vijetnama, Mjanmara i Kambodže – izvozi više riže nego uvozi. Kina, najveće svjetsko tržište riže, uvozi samo jedan svojih potreba za rižom, uglavnom iz Vijetnama i Mjanmara, tako da je ‘vrlo minimalno pogođena’ eventualnim nedostatkom opskrbe iz Indije koja je zabranila izvoz, dodala je Tay.

Opskrba rižom u Kini bila je ugrožena nakon što su podignute razine upozorenja na poplave za tri provincije koje obično čine gotovo četvrtinu ukupne proizvodnje riže u zemlji.

Kina također pojačava svoju prehrambenu sigurnost i gomila zalihe. Predsjednik Xi Jinping vidi potrebu za uvozom hrane kao nacionalnim sigurnosnim rizikom.

Sušni uvjeti

‘Mislim da u budućnosti trebamo biti na oprezu zbog fenomena El Niña’, rekla je Tay i pojasnila: ‘Glavna je briga da će on ugroziti opskrbu svijeta rižom ali i da će pogoditi čitavu poljoprivrednu proizvodnju i tako podići inflaciju’.

Sušni uvjeti koje se donosi El Niño donijeti većem dijelu Azije kasnije ove godine slabiji urod riže. Već sada, Tajland — drugi najveći svjetski izvoznik riže — potiče svoje poljoprivrednike da manje siju rižu kako bi potrošili manje vode.

Suša će također utjecati na proizvodnju palminog ulja u Maleziji i Indoneziji, kao i na australsku pšenicu i ječam, tvrde analitičari S&P-a.

U investicijskoj banci Nomura kažu da je Azija ‘izrazito izložena’ budućem rastu cijena hrane koji će se tek manifestirati početkom 2024., zbog raznih mjera vlada poput ograničavanja cijena i subvencija koje se poduzimaju kako bi se obranio životni standard građana.

(Tportal.hr.)